Medeja u Euripidovoj tragediji: učenost, otrov i ljubav kao "otrovne strijele"

Ljubav, kaže Jason u Euripidovoj tragediji, dolazi kao vatra otrovnih strijela, a Medejina osveta kao dar, ogrtač i vijenac.

Ulje na platnu: žena u bijeloj haljini s crvenim plaštem i zapaljenom bakljom sjedi na zlatnim kolima koje vuku krilata čudovišta; desno je muškarac s kacigom i mačem, a dolje leže dva dječja tijela
Charles André van Loo, Jason i Medeja, ulje na platnu, 1759., javno vlasništvo, Wikimedia Commons

Ukratko

  • Euripidova *Medeja* prvi je put izvedena 431. pr. Kr.; Medeja je u drami kći kolhidskog kralja Eeta i princeza koju Jason napušta radi korintske kraljevne. [1]
  • Kralj Kreont zove je mudrom ženom, punom znanja o nepoznatim putovima zla, a ona odgovara da je njezina mudrost razlog zavisti. [1]
  • U istoj drami Medeja najavljuje i ubojstvo vlastite djece. [1]

Tko je Medeja?

Prema uvodu Gilberta Murraya, Medeja je kći kolhidskog kralja Eeta, "čarobnica i princeza", koja se zaljubila u Jasona i pomogla mu u svim kušnjama; ubila je zmiju koja nikad ne spava i čuva runo, prevarila oca i s Jasonom pobjegla, a brata Absirta je ubila. [1] Za grčku publiku, piše Murray, brak Grkinje i "barbarke" iz Kolhide nije bio zakonit. [1] Nakon povratka u Jasonov zavičaj Medeja je, "koristeći se slavom čarobnice", uvjerila Peliju da može povratiti mladost; njegove su kćeri izvele taj postupak i Pelija je umro u mukama. [1] Murray taj lanac događaja opisuje kao predmet drame: u njoj već vidimo samo katastrofu. [1]

Što kaže drama?

Drama se događa u Korintu. Medeja je napuštena jer Jason želi oženiti kraljevnu. [1] Kreont se boji da će ona "nešto crno" učiniti njegovoj kćeri: "Dolaziš ovdje kao mudra žena, priznata, puna znanja u nepoznatim putovima zla." [1] Medeja odgovara da joj je "mudrost" donijela zlo ime: onaj koji djecu uči mudrosti izaziva zavist; "mudra žena sam, i zbog tog grijeha ljudi me ukalupljuju u mnoga zla imena". [1] U monologu bira način osvete: odbacuje vatru i mač u korist "starog, jednostavnog načina otrova, gdje smo i mi jake kao muškarci". [1] Kasnije planira poslati kraljevni darove, "fino ruho i zlatni ogrljaj": tko ga jednom obuče, umrijet će, a "takav će otrov piti moj ogrtač i vijenac". [1] Glasnik opisuje kako je mlada kraljevna, vidjevši darove, odmah odjenula ogrtač i stavila zlatni vijenac, a potom se srušila; vijenac se rastopio u "rijeku vatre", a ogrtač joj je razjedao tijelo. [1] U monologu Medeja izrijekom najavljuje i da će ubiti vlastitu djecu. [1]

Ljubav kao otrovna strijela

Kad se susretnu, Jason kaže da mu je jedina spasiteljica bila "Kiprida" i da ju je, "iako je Medeja pametna", "čista ljubav, vatra otrovnih strijela, prisilila žudnjom da ga spasi"; time umanjuje njezinu zaslugu. [1] Zbor moli: "Ne ispuštaj na mene svoj zlatni tobolac, ne umaći u otrov žudnje strijelu koja nikad ne zacjeljuje." [1] Ljubav je ovdje otrov, ali kao pjesnička slika, ne kao stvarna droga: tekst ne spominje nikakav ljubavni napitak. [1]

Legenda

Medeja je pomogla Jasonu ubiti zmiju čuvaricu runa, prevarila oca i pobjegla s Jasonom. [1]

Uvjerila je Peliju da može povratiti mladost, a on je pod postupkom koji su izvele njegove kćeri umro u mukama. [1]

Otrovni ogrtač i vijenac ubijaju kraljevnu i njezina oca. [1]

Ključne osobe i pojmovi

  • Medeja: Kći Eeta, "mudra žena", Jasonova žena. [1]
  • Jason: Argonaut, napušta Medeju zbog korintske kraljevne. [1]
  • Kreont: Kralj Korinta, protjeruje Medeju. [1]
  • Kiprida: Afrodita; Jason joj pripisuje Medejinu ljubav. [1]
  • Murray, Gilbert: Britanski klasičar, prevoditelj i autor uvoda. [1]

Što znamo

  • *Medeja* je književno djelo, prvi put izvedeno 431. pr. Kr.; Euripid oblikuje mit. [1]
  • U drami nema ljubavnog napitka; ljubav je pripisana Afroditi, a Medejina moć su otrovi i znanje. [1]
  • Murrayev prijevod iz 1906. pjesnički je i slobodan, pa se citati ne mogu čitati kao doslovni. [1]

Za daljnje istraživanje

  • Euripid, Medeja, grčki izvornik s komentarom (Perseus Digital Library).

Izvori