Heinrich Cornelius Agrippa

Autor knjiga o magiji koji je poslije napisao da su sve znanosti uzaludne, a ipak je ostao zapamćen kao čarobnjak s crnim psom.

Crno-bijeli bakrorez: muškarac u profilu, s bradicom i kapom, u ogrtaču s visokim ovratnikom, unutar luka s leptirima i cvjetovima, ispod njega knjiga, kolutić i škare te latinski natpis s rođenjem 1486. i smrću 1538.
Nepoznati autor, Heinricus Cornelius Agrippa, bakrorez, 16. stoljeće, National Library of Medicine (Images from the History of Medicine), javno vlasništvo, Wikimedia Commons

Ukratko

  • Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim rođen je 1486. u Kölnu, a umro je 1535. u Grenobleu; bio je vojnik, pravnik, liječnik i pisac. [1]
  • Napisao je "Tri knjige okultne filozofije": prva o prirodnoj, druga o nebeskoj, a treća o ceremonijalnoj magiji. Rukopis je u mladosti pokazao opatu Trithemiusu, a potpuno izdanje tiskano je 1533. u Kölnu. [1][2]
  • Godine 1530. tiskao je raspravu o uzaludnosti znanosti i umijeća, koja je, prema Morleyju, uvrijedila dvor i redovnike; u Metzu je 1519. obranio ženu optuženu za vještičarenje od inkvizitora Nicolasa Savina. [1]

Tko je bio Agrippa?

Prema Morleyjevu životopisu iz 1856., Agrippa je rođen 1486. u Kölnu, u plemićkoj obitelji, i već mlad je kao tajnik služio na dvoru cara Maksimilijana I. [1] Poslije je bio vojnik u talijanskim ratovima, a 1515. ga je Sveučilište u Paviji primilo kao doktora medicine i prava. [1] U Metzu je 1518. postao gradski odvjetnik i govornik; poslije je liječio u Ženevi i Fribourgu te kao liječnik kraljice majke u Lyonu, a od 1529. u Antwerpenu bio je carski povjesničar, uz naslov za koji, tvrdi Morley, nikad nije dobio plaću. [1]

Što je napisao o magiji, a što o uzaludnosti znanosti?

"Tri knjige okultne filozofije" pisao je u mladosti, a Morley bilježi da je rukopis pokazao Trithemiusu, koji ga je pohvalio, ali upozorio da ga ne objavljuje. [1] U engleskom prijevodu iz 1651. djelo počinje tvrdnjom da postoji trostruki svijet i da se djelo dijeli na tri knjige: prva obuhvaća prirodnu, druga nebesku, a treća ceremonijalnu magiju. [2] Prema Morleyju, jednu je knjigu okultne filozofije tiskao 1531., a potpuno izdanje 1533. u Kölnu. Tisak je prije toga zabranjen odlukom gradskih vlasti na traženje inkvizitora Conrada iz Ulma, a uz pomoć naklonjenog nadbiskupa zabrana je skinuta. [1]

Godine 1530. tiskao je raspravu o uzaludnosti znanosti i umijeća i o izvrsnosti Božje riječi. Morley piše da je sadržavala dovoljno istine o dvorovima da uvrijedi cara i dovoljno istine o crkvenim zloupotrebama da uvrijedi redovnike. [1] Louvainski teolozi prijavili su je senatu u Mechelenu, a Agrippa im je odgovorio obranom. [1]

Što se dogodilo u Metzu 1519.?

Morley opisuje slučaj kao Agrippinu borbu s inkvizitorom Nicolasom Savinom. Seljanka, čija je majka ranije spaljena kao vještica, bila je mučena, a Savin je tražio još strože ispitivanje i spaljivanje. Agrippa je, prema Morleyju, pisao nasljedniku preminulog crkvenog suca i tvrdio da činjenica o majci ne može biti dokaz protiv kćeri, odbacivši pritom ono što je nazvao sofizmom iz Malleus maleficarum o "naslijeđenoj" zlobi vještičjeg potomstva. Kaptol je prema njegovu prikazu isključio Savina iz suđenja, žena je dobila odrješenje, a njezini tužitelji kažnjeni su stotinom franaka. [1] Morley dodaje da je tom i drugom prijepornom borbom Agrippa stekao neprijatelje među dominikancima i da je 1520. napustio Metz. [1]

Kako je umro?

Morley piše da je Agrippa 1535. bio zatvoren u Francuskoj zbog objavljivanja pisama o nepravdi koju mu je nanijela kraljica majka, ali je potom pušten, te da je umro u Grenobleu u kući gospodina Vachona, generalnog primatelja Dauphinéa, a pokopan je u dominikanskom samostanu. [1] Morley ga opisuje kao osiromašenog i progonjenog, a piše s izrazitom simpatijom prema Agrippi. [1]

Legenda

Prema legendi, Agrippa je imao pomoćnog duha u obliku crnog psa, a Samuel Butler u *Hudibrasu* piše da je držao "stigijskog mopsa" koji ga je poučavao. [1]

Prema francuskom putniku i piscu Thevetu, kako ga navodi Morley, Agrippa je umro u jadnoj gostionici u Lyonu, a kad je osjetio da umire, skinuo je psu ogrlicu s magijskim znakovima i otjerao ga riječima: "Odlazi, gadna zvijeri, ti si me posve upropastio." Pas je potrčao prema Saôni, skočio u nju i nestao. [1]

Prema priči koju Morley spominje, kojom se poslužio Robert Southey u baladi, mladić koji se u Agrippinu radnu sobu uvukao i s jednom od njegovih knjiga prizvao duhove, rastrgan je. [1]

Prema pričama protivnika, Agrippa je na putu plaćao dobrim novcem koji bi se poslije pretvorio u komadiće roga i školjki. [1]

Ključne osobe i pojmovi

  • Johannes Trithemius: Opat kojemu je Agrippa pokazao rukopis okultne filozofije. [1]
  • Nicolas Savin: Dominikanski inkvizitor u Metzu, protivnik Agrippe u slučaju 1519. [1]
  • Johann Weyer: Agrippin učenik u Antwerpenu, koji ga je kasnije branio od optužbe o psu đavlu. [1]
  • Thevet: Pisac koji je opisao legendarnu Agrippinu smrt. [1]
  • *De occulta philosophia*: Agrippino glavno djelo, u tri knjige; engleski prijevod iz 1651. [2]

Što znamo

  • Agrippa je bio stvarna osoba, rođen u Kölnu 1486., preminuo 1535. [1]
  • Priča o crnom psu đavlu dolazi od njegovih protivnika; njegov učenik Weyer opisivao je psa kao dragog ljubimca. [1]
  • Točna godina smrti nije potpuno jasna: Morley navodi 1535., a bakrorez uz ovaj članak 1538. [1]

Povezane stranice

Za daljnje istraživanje

  • Nauert, C. G. Agrippa and the Crisis of Renaissance Thought. Urbana: University of Illinois Press, 1965.

Izvori