Rudolf II. i praški dvor

Tko je bio Rudolf II.?

Prema Boltonu (1904.), Rudolf je rođen u Beču 18. srpnja 1552. kao najstariji sin cara Maksimilijana II. U jedanaestoj godini otac ga je poslao na dvor strica Filipa II. u Španjolsku, gdje je ostao osam godina i školovao se kod jezuita. Poslije je krunjen za ugarskog i češkog kralja, a 1576., nakon očeve smrti, naslijedio je prijestolje Svetog Rimskog Carstva. [1] Već kao vrlo mlad povukao se u Prag, u hradčanski dvorac, a upravljanje je sve više prepuštao ministrima i, poslije, braći; Bolton ga opisuje kao šutljivog i povučenog, sklonog hipohondriji. [1] Gindely (1863.) smatra da su dugogodišnje nemire u Austriji prouzročili njegova melankolija i izbjegavanje ljudi, koje, kaže, vuče podrijetlo od njegove prabake Ivane Lude Španjolske, a da je sklonost starinarskim, alkemijskim i astrološkim razmišljanjima prestajala tek kad bi ga na to prisilila nužnost. [2]

Što je bila njegova zbirka?

Prema Boltonu, jezgru Rudolfove zbirke činile su dvije zbirke preseljene na Hradčane: ona Maksimilijana II. iz Beča i ona što ju je skupio Jacopo Strada iz Mantove. Strada je godinu dana nakon Rudolfova dolaska na prijestolje pozvan u Prag i imenovan čuvarom carskih zbirki. [1] Agenti su u svim dijelovima svijeta tražili prirodne rijetkosti, starine i umjetnine; zbirka je, prema Boltonu, brzo prerasla španjolsku i njemačku dvoranu i zauzela cijeli kat jednog krila dvorca. [1] Bolton piše da je Rudolf skupljao "bez određene svrhe" i da su predmeti bili nagomilani bez pametnog rasporeda; to je njegova ocjena iz 1904. [1]

Tko je boravio na dvoru?

Dee i Kelley, prema Boltonu, stigli su u Prag 9. kolovoza 1584. i podstanarili kuću u Zlatnoj uličici. [1] Dee je poslije protjeran iz Praga, a Kelley je ostao na dvoru i, kako Bolton navodi, dobio je 23. veljače 1590. patent kojim ga je Rudolf proglasio vitezom Češkoga Kraljevstva, "zlatnim vitezom". [1] Za Deeja i Kelleyja vidi članak o Johnu Deeju.

Tycho Brahe, prema Boltonu, 1598. posvetio je Rudolfu djelo o mehanici astronomije, a car mu je preko tajnika Barvitiusa poslao poziv da dođe u Prag, uz stipendiju i stan za obitelj. [1] Kepler je, prema Boltonu, na dvoru proveo devet godina u oskudici, iako mu je obećana dobra plaća; u carevoj službi napisao je neke od svojih najvažnijih djela, među njima Novu astronomiju (1609.). Nakon Rudolfove smrti nasljednik Matija ponovno ga je imenovao carskim matematičarem. [1] Bolton dodaje da se Kepler, kad ga nije bilo strah uvrijediti, odricao astrologije. [1]

Bolton spominje i alkemičara Alexandera Setona te Michaela Sendivogiusa, koji je, kaže, izazvao veliku pomutnju na Rudolfovu dvoru. [1]

Kako je završio?

Prema Boltonu, car je operacije protiv Turaka prepustio bratu Matiji, a nadvojvode su se urotile da Rudolfa prisile na odricanje. Češka skupština svrgnula ga je u travnju 1611., a Matija je okrunjen. Rudolf je smio ostati u Pragu, uz mirovinu od 400 000 forinti i imanja. [1] Prema Gindelyju, umro je 20. siječnja 1612., poslije sedam sati ujutro, u dobi od 59 godina; dva dana prije toga posljednji je put potpisao neke spise. [2] Dvor je, prema Boltonu, odlučio smrt držati u tajnosti dok Matija ne stigne u Prag. [1] Gindely piše da su tajni vijećnici dogovorili tri dana šutnje. [2]