Golem prije Praga

Što riječ golem znači u Bibliji i Talmudu?

Prema Židovskoj enciklopediji (1906.), riječ golem javlja se u Bibliji samo jednom, u Psalmu 139,16, gdje znači "zametak". U predaji se tako naziva sve što je nedovršeno, na primjer igla bez ušice, a žena se naziva golemom dok ne zatrudni. [1] Adam je, prema jednom midrašu, bio stvoren u dvanaest sati: u prvom je satu skupljena njegova prašina, u drugom oblikovan lik, u trećem postao je "golem", bezobličan komad, u četvrtom su mu se spojili udovi, a u šestom je dobio dušu. [1] Prema Hagigi 12a, Adam je kao golem ležao pružen od jednog do drugog kraja svijeta. [1]

Što o stvaranju čovjeka piše Talmud?

U raspravi Sanhedrin 65b (u Soncinovu engleskom prijevodu) rabin Raba kaže da bi pravednici, kad bi htjeli, mogli biti stvoritelji, jer su im grijesi ono što ih razdvaja od Boga. Slijedi izvješće: Rabbah je stvorio čovjeka i poslao ga rabinu Zeri. Zera mu se obratio, ali nije dobio odgovor. Tada mu je rekao: "Ti si stvorenje čarobnjaka. Vrati se u svoj prah." [2] U istom odlomku rabin Hanina i rabin Oshaia svake su subotnje večeri proučavali "Knjigu stvaranja", pomoću koje su stvorili tele i pojeli ga. [2]

Što pripovijeda srednjovjekovna predaja?

Židovska enciklopedija piše da se u srednjem vijeku pojavilo vjerovanje da se može udahnuti život glinenom ili drvenom liku čovjeka, a taj su lik pisci 18. stoljeća nazvali golemom. Golem je rastao, nosio poruke i mehanički izvršavao naredbe gospodara. Pripisivalo se da se stvara pomoću Sefer Jecire, kombinacijom slova koja tvore Shem, jedno od imena Božjih; napisan na papiru, stavljao se u usta ili na čelo golema i tako ga oživljavao. [1] Solomonu ibn Gabirolu pripisuje se da je tako stvorio sluškinju; kad je kralj saznao i htio ga kazniti, Ibn Gabirol dokazao je da stvorenje nije pravo biće tako što je sve njegove dijelove vratio u prvotni oblik. [1]

Ilija iz Chelma sredinom 16. stoljeća, prema istom izvoru, prvi je kojemu se pripisuje golem stvoren pomoću Shema, zbog čega je nosio naziv Baal Shem. Golem je izrastao u čudovište za koje se rabin bojao da bi moglo uništiti svijet; zato mu je izvukao Shem iz čela i golem se pretvorio u prah. [1] Elijin unuk, hakam Cvi, bio je toliko uvjeren u istinitost tog izvješća da je postavio pitanje može li se golem brojiti u minjan. [1]

Najpoznatiji golem, piše enciklopedija, jest onaj Judaha Löwa b. Bezalela, "visokog rabina Löwa" iz Praga s kraja 16. stoljeća, koji ga je koristio kao slugu radnim danom, a svakog petka poslijepodne izvlačio mu je Shem iz usta da bi se odmorio u subotu. Jednom je rabin to zaboravio i uhvatio ga pred sinagogom tik prije subote; kad je Shem izvadio, golem se raspao, a ostaci su, prema predaji, još u tavanu sinagoge. [1] Enciklopedija kao izvore navodi Sippurim iz Praga 1870. i druge pripovjedne zbirke. [1]

Posljednji golem pripisuje se rabinu Davidlu Jaffeu u Dorhicynu (oko 1800.); on nije bio sastavljen za odmor u subotu, nego da zamijeni nežidova koji je zimi subotom ložio peći. Zbog pogrešno izrečene naredbe, nastao je požar koji je uništio cijeli grad. [1] Autori enciklopedije u tomu vide odjek srednjovjekovnih priča o Vergiliju, kojemu su se pripisivali kipovi koji su se micali i govorili. [1]