Hefestove sluškinje i Talos

Kakve su to naprave koje u Ilijadi misle, govore i služe bogove, i što je o njima mislio Aristotel?

Crvenofiguralna posuda s dvije drške na crnoj pozadini: na jednoj strani žena u dugom ogrtaču, drugi lik klečeći na tlu i dvojica mladića, od kojih jedan drži klečećeg lika za nogu
Smrt Talosa, atička crvenofiguralna krater-kolumna, blizu Polignotove skupine, snimio ArchaiOptix, 2020., CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons

Ukratko

  • Aristotel u *Politici* spominje trinošce što "sami ulaze među bogove" i kaže da bi, kad bi alati sami obavljali posao, majstori bili bez pomoćnika, a gospodari bez robova. [2]
  • Apolodor opisuje Taloa, brončanog čovjeka koji triput dnevno obilazi Kretu i bacanjem kamenja brani otok od Argonauta. [3]
  • Apolodor donosi tri verzije Talosova podrijetla i dvije verzije njegove smrti. [3]

Zanimljivost

Prema Apolodoru, Taloa je ubio tako što je iz njegove jedine žile izvučen brončani čavao, pa je iz njega istekao ichor. [3]

Što Homer kaže o Hefestovim trinošcima i sluškinjama?

Kad Tetida dolazi u Hefestov dom, nalazi ga kako se znoji oko mijehova: izrađivao je dvadeset trinožaca da stoje uz zid njegove dvorane i podmetnuo im je zlatne kotače da sami, na njegovu želju, uđu u sabor bogova i opet se vrate u njegovu kuću, na čudo. Još nije bio dovršio uši na posudama i kovao je zakovice. [1] Kad se digao od nakovnja, pošao je hramljući, a brzo su se pokrenule da ga podupru sluškinje izrađene od zlata, nalik na žive djevojke. U njima je, kaže pjesnik, razum u srcu, a u njima govor i snaga, i znaju vještinu rada po daru besmrtnih bogova. [1] Hefest je tada sjeo na sjajnu stolicu i uzeo Tetidu za ruku. [1]

Što o tome misli Aristotel?

U prvoj knjizi Politike Aristotel razlikuje bezdušne i žive alate: kormilo je bezdušan alat, a motritelj na pramcu živ alat. Rob je živo vlasništvo. Zatim zamišlja da bi svaki alat mogao obavljati svoj posao na zapovijed ili predviđajući što treba, kao Dedalovi kipovi ili Hefestovi trinošci što, kako kaže pjesnik, sami ulaze među bogove: kad bi tako čunjevi sami tkali, a trzalice sami svirale citre, tada majstorima ne bi trebali pomoćnici, a gospodarima robovi. [2]

Tko je bio Talos?

Apolodor u Knjižnici piše da je Talos spriječio Argonaute da pristanu na Kreti. Prema jednima, bio je čovjek iz brončanog roda, prema drugima ga je Hefest dao Minosu; bio je brončan čovjek, a neki kažu da je bio bik. Imao je jednu žilu od vrata do gležnja, a na kraju žile čavao od bronce. Čuvao je otok trčeći oko njega triput na dan, pa je, kad je ugledao Argo kraj obale, kao i uvijek zasuo brod kamenjem. [3] Smrt mu je, prema Apolodoru, donijela Medejina lukavost: prema jednima, drogama ga je izludjela, a prema drugima obećala mu je besmrtnost, izvukla čavao i sav je ichor istekao, pa je umro. Neki, međutim, kažu da ga je u gležanj strijelom ubio Poeas. [3]

Legenda

Prema Homeru, Hefest u osamnaestom pjevanju Ilijade izrađuje dvadeset trinožaca sa zlatnim kotačima koji sami idu u sabor bogova i natrag, a sâm hramlje uz potporu zlatnih sluškinja koje izgledaju kao žive djevojke, imaju razum, glas i snagu i znaju vještine po daru bogova. [1]

Prema Apolodoru, Talos je brončani čovjek (prema nekima dar Hefesta Minosu) čiji život ovisi o jednoj žili zatvorenoj čavlom. [3]

Ključne osobe i pojmovi

  • Hefest: Bog kovača; u Ilijadi izrađuje trinošce i ima zlatne sluškinje. [1]
  • Zlatne sluškinje: Hefestove pomoćnice nalik na žive djevojke, s razumom, glasom i snagom. [1]
  • Aristotel: Filozof koji u *Politici* uspoređuje samohodne trinošce i alate. [2]
  • Talos: Brončani čovjek koji čuva Kretu. [3]
  • Ichor: Tekućina koja, prema Apolodoru, teče u Talosovoj žili. [3]

Što znamo

  • Homer trinošce i sluškinje opisuje kao djela Hefesta i bogova; tekst ne govori o stvarnim napravama. [1]
  • Aristotel zamišlja samohodne alate kao misaoni pokus o ropstvu. [2]
  • Apolodor donosi tri verzije Talosova podrijetla i dvije verzije njegove smrti. [3]

Povezane stranice

Izvori