Vaucansonova patka
Je li mehanička patka koja je 1738. u Parizu jela žito doista probavljala, ili se u njoj skrivalo nešto drugo?
Ukratko
- Jacques Vaucanson izložio je u Parizu zimi 1738. dva glazbena androida i mehaničku patku. [1]
- Patka je kretanjem krila, vrata i kljuna oponašala pravu pticu; njezin izmet, međutim, nije nastajao probavom hranjenog žita. [1]
- Razotkrio je to 1783. promatrač Friedrich Nicolai, a Vaucanson je i sam izjavio da ne tvrdi kako je riječ o savršenoj probavi. [1]
Zanimljivost
Ulaznica za Vaucansonovu izložbu 1738. stajala je tri livre, otprilike tjednu plaću pariškog radnika. [1]
Što je Vaucanson pokazao 1738.?
Jacques Vaucanson, sin rukavičara iz Grenoblea, izložio je svoju patku u Parizu zimi 1738. u unajmljenoj dvorani (grand salle des quatre saisons) u Hôtelu de Longueville. Uz patku su bila dva glazbena androida: svirač cijevi i bubnja i flautist koji se u Parizu pojavio na sajmu Saint-Germain prethodne veljače. Ulaz je stajao tri livre, otprilike tjednu plaću pariškog radnika, a ljudi su ipak dolazili: Vaucanson je u jednoj sezoni zaradio višestruko više nego što je posudio za projekt. [1]
Voltaire je izumitelja slavio kao Prometejeva takmaca i, prema Riskin, nagovorio Fridrika Velikog da ga pozove na svoj dvor; Vaucanson je odbio. [1] Luj XV. kasnije ga je poticao na stroj koji bi oponašao krvotok. Godine 1741. imenovan je nadzornikom svilarskih manufaktura, a 1757. pridruženim mehaničarem (associé mécanicien) pariške Akademije znanosti. [1]
Što je patka radila?
Vaucanson je 1738. pisao opatu Desfontaineu da je patka "isteže vrat da uzme zrno iz ruke, guta ga, probavlja ga i izbacuje probavljeno uobičajenim prolazom". [1] Pokretao ju je uteg omotan oko donjeg valjka koji je vrtio veći valjak iznad njega; bregovi na gornjem valjku pokretali su okvir s tridesetak poluga spojenih s dijelovima patkina kostura. Time je patka pila, igrala se kljunom u vodi, grgljala kao živa patka, dizala se na noge, legala, pružala i savijala vrat te micala krilima, repom i većim perjem. [1] Pozlaćena bakrena perja imala su otvore da se vidi unutrašnjost, a svako krilo sadržavalo je više od četiri stotine zglobnih dijelova. Vaucanson je isticao da mu je cilj bio pokazati način radnje, a ne samo stroj. [1]
Je li patka probavljala?
Nije. Riskin piše da je promatrač Friedrich Nicolai 1783. zaključio da su zrno koje ulazi i izmet koji izlazi posve nepovezani: probava otapanjem trajala bi dulje od kratke stanke koju je patka pravila između gutanja i izbacivanja, pa je rep prije svakog nastupa morao biti napunjen lažnim izmetom. [1] Jean-Eugène Robert-Houdin tvrdio je da je isto otkrio 1845. popravljajući mehanizam, no dijelovi koje je popravljao možda nisu bili iz Vaucansonove patke. [1] Riskin patku opisuje kao djelomice prijevaru, a djelomice istinsko oponašanje: sve patkine kretnje osim izbacivanja izmeta bile su prema studijama stvarnih patki. [1] Sâm je Vaucanson napisao: "Ne tvrdim da ovo dajem kao savršenu probavu... nadam se da me nitko neće prekoriti da tako nešto tvrdim." [1]
Edgar Allan Poe 1836., prema Brewsteru, patku opisuje kao tako savršenu da su svi gledatelji bili zavarani: jede, pije "s požudom", grgolji vodu i kvače. [2]
Legenda
Prema Vaucansonovu oglasu, patka guta zrno, probavlja ga i izbacuje "probavljeno uobičajenim prolazom". [1]
Prema Brewsteru, kako ga navodi Poe, patka je bila tako dobar prikaz žive životinje da su se svi gledatelji zavarali. [2]
Ključne osobe i pojmovi
- Jacques Vaucanson: Francuski mehaničar, tvorac patke i dva glazbenika. [1]
- Friedrich Nicolai: Njemački promatrač koji je 1783. zaključio da izmet nije proizvod probave. [1]
- Jessica Riskin: Povjesničarka znanosti čiji je članak *The Defecating Duck* temelj ovoga teksta. [1]
- Voltaire: Pisac koji je Vaucansona nazvao Prometejevim takmacem. [1]
- Android: Ovdje: mehanički lik u ljudskom obliku. [1]
Što znamo
- Patka je 1738. izložena u Parizu uz dva glazbenika; izlaganje je bilo komercijalni uspjeh. [1]
- Prema Nicolaiju, izmet je bio unaprijed pripremljen; Riskin to uzima kao činjenicu o patkinoj izvedbi. [1]
- Većina patkinih kretnji temeljila se na proučavanju pravih patki. [1]
Otvorena pitanja
- Što se dogodilo s izvornom patkom? Riskin spominje fotografije koje je oko 1950. u mapi "Pictures of Vaucanson's Duck received from Dresden" našao kustos pariškog muzeja, ali ne zaključuje da je riječ o izvorniku. [1]