Proricanje Ifá kod Yoruba: 256 znakova i pjesme koje se pamte

Svećenik koji baca palmine orahe ne proriče iz nadahnuća, nego čita znakove i pjeva stihove: oko osam stotina za svaki od 256 znakova, prema UNESCO-u.

Okrugla drvena ploča za proricanje s glatkom sredinom i širokim ukrašenim rubom na kojem su izrezbareni likovi, životinje i četiri lica
Divinacijska ploča (ọpọ́n Ifá), Nigerija, 20. st., Cleveland Museum of Art, 1993.235, CC0

Ukratko

  • Svećenik na drvenoj ploči posipa prah i u njemu bilježi ishod bacanja palminih oraha; oznake pokazuju koje se pjesme moraju izreći. [2]
  • Esu, božanski glasnik koji prinosi žrtve, nadgleda proricanje i prikazan je na rubu ploče. [2]
  • Znanje čuvaju uglavnom stariji svećenici, a UNESCO upozorava da zanimanje mladih slabi. [1]

Što je Ifá?

Prema UNESCO-ovu opisu, Ifá je sustav proricanja koji počiva na opsežnom korpusu tekstova i matematičkih formula; riječ upućuje na lik Ifá, odnosno Orunmilu, kojega Yoruba smatraju božanstvom mudrosti i intelektualnog razvoja. [1] Rabi se kad treba donijeti važnu pojedinačnu ili zajedničku odluku. [1] Razlikuje se od proricanja koje se oslanja na duhovne medije: ne traži da vidjelac ima proročki dar, nego tumači "sustav znakova". [1]

Svećenik proricatelj zove se babalawo, što UNESCO prevodi kao "svećenikov otac". [1] UNESCO kao zemlju navodi Nigeriju i bilježi da se Ifá prakticira i u afričkoj dijaspori u Americi i na Karibima. [1]

Kako izgleda obred?

Korpus ima 256 dijelova, odùa, a svaki se dijeli na stihove ese. Njihov je ukupan broj nepoznat jer stalno raste; UNESCO govori o oko 800 stihova po odùu. [1] Ifá je prvi put proglašen 2005., a 2008. upisan je na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. [1] Određeni odù svećenik utvrđuje svetim palminim orasima i lancem za proricanje. [1] Stihove pjeva pjesničkim jezikom, a oni su, prema UNESCO-u, najvažniji dio proricanja: odražavaju povijest, jezik, vjerovanja, pogled na svijet i suvremena društvena pitanja Yoruba. [1]

Cleveland Museum of Art čuva ploču za proricanje (ọpọ́n Ifá) iz 20. stoljeća. Prema muzejskom opisu, svećenik po glatkoj unutarnjoj površini drvene ploče posipa drveni prah; dok se bacaju sveti palmini orasi, ishod bilježi zarezivanjem praha bjelokosnim tapkačem, a oznake pokazuju koje se pjesme moraju izreći. [2] Četiri lica na rubu prikazuju Esua, koji prinosi žrtve bogovima i nadgleda proricanje; klečeći likovi vjerojatno su podnositelji pitanja, a jedan vodi životinju za žrtvu. [2] Kornjače, ribe i puževi, životinje koje žive i na kopnu i u vodi, muzej tumači kao znak proricateljeve sposobnosti da poveže ljudski i duhovni svijet. [2]

Isti muzej čuva i posudu za šesnaest svetih palminih oraha iz 19. stoljeća, vjerojatno iz regije Ekiti: svećenik ju je rabio kao posrednika u razgovoru s Orunmilom, bogom sudbine, da bi saznao čiju sudbinu ili uzrok nesreće. [3] Putujući proricatelji nosili su ogrlicu od staklenih perli s dvije perlene vrećice, a sastojci zašiveni u vrećice, prema muzeju, štite proricatelja i osiguravaju mu moć. [4]

Zašto je tradicija ugrožena?

UNESCO navodi da su kolonijalna vlast i vjerski pritisci doveli do diskriminacije tradicionalnih vjerovanja i običaja. [1] Većina svećenika je vrlo stara i ima skromna sredstva za održavanje tradicije i obuku nasljednika, a mladi i sami Yoruba sve manje žele prakticirati Ifá ili se njime služiti; raste i netrpeljivost prema tradicionalnim sustavima proricanja. [1]

Legenda

Yoruba Ifá vezuju uz Orunmilu, božanstvo mudrosti. [1]

Prema vjerovanju, svećenik preko posude i palminih oraha razgovara s Orunmilom, bogom sudbine. [3]

Esu je božanski glasnik koji prinosi žrtve bogovima i nadgleda proricanje. [2]

Izvori