Isis i tajno ime Ra: egipatska priča o moći imena

Što je božica Isis tražila od starog boga Ra kao cijenu izlječenja i zašto je ime bilo moćnije od otrova?

Crtež kamene stele zaobljenog vrha: u sredini dječak Horus stoji na krokodilima i drži zmije i životinje, uokolo redovi bogova i hijeroglifa
Cippus of Horus (Metternichova stela), crtež prema Golenischeffu, u: E. A. W. Budge, Egyptian Magic, London 1901., str. 149, javno vlasništvo, Internet Archive

Ukratko

  • Prema Budgeu (1901.), tekst je istodobno bio i formula protiv zmijskih ugriza, koja se izgovarala nad likovima bogova. [1]
  • Egipćani su, kaže Budge, ime držali dijelom bića, kao dušu, dvojnika (*ka*) i tijelo; zato je čuvanje imena bilo važno i za žive i za mrtve. [1]
  • Budge uz priču opisuje i Metternichovu stelu, najveću od stela s Horusom na krokodilima, pronađenu 1828. u Aleksandriji. [1]

Zašto je ime bilo važno?

Budge piše da je znanje o imenima imalo golem značaj: vjerovalo se da božanstvo ili demon koji je oslovljen vlastitim imenom mora odgovoriti i učiniti što se traži, a poznavanje imena čovjeka omogućava susjedu da mu čini dobro ili zlo. [1] Ime je, tvrdi, bilo dio bića jednako kao duša, dvojnik (ka) i tijelo, a brisanje imena znači uništenje. [1] U tekstu iz piramide kralja Pepija stoji molitva da njegovo ime i njegova piramida "procvjetaju" (germinate), što je poslije prepisivano stoljećima; sin koji održava očevo ime, kaže Budge, vrši zaslužnu dužnost. [1] Prema priči o stvaranju s papirusa Nesi-Amsu, bog Neb-er-tcher izgovorio je vlastito ime kao "riječ moći" i tako stvorio sebe i svijet. [1]

Što piše u Torinskom papirusu?

Priču Budge prevodi prema hijeratskom papirusu u Torinu (Pleyte i Rossi, 1869.-1876.), čiji je smisao prvi ispravno pročitao Lefébure. [1] Prema tom prijevodu, "bog koji je sam sebe stvorio" ima mnogo imena, "nepoznatih, čak ni bogovi ih ne znaju". [1] Isis je "žena koja je posjedovala riječi moći" i koja se pita može li "pomoću svetog imena boga" postati gospodaricom zemlje poput Ra. [1]

Ra je ostario, sline mu padaju na tlo. Isis ih umijesi sa zemljom i oblikuje svetu zmiju, koju ostavlja na putu kojim bog svaki dan izlazi. Zmija ga ugrize, "plamen života" ga napušta, a otrov se širi njegovim tijelom "kao Nil kroz zemlju". [1] Ra zove svoju djecu, bogove, koji znaju riječi moći; dolazi i Isis, kaže da će njezine učinkovite riječi srušiti zmiju i traži: "Reci mi svoje ime, sveti oče, jer tko se spasi tvojim imenom, živjet će." [1] Ra odgovara nabrajanjem onoga što je stvorio ("Ja sam Khepera ujutro, Ra u podne, Temu navečer"), ali Isis kaže da to nije njegovo ime; kad otrov postane još jači, Ra pristaje da njegovo ime "prijeđe iz njega u nju". [1] Isis tada izgovara: "Izađi, otrove, izađi iz Ra… Neka Ra živi, a otrov umre!" [1] Tekst završava riječima da je to izreka Isis, "koja je poznavala Ra njegovim vlastitim imenom". [1]

Kako se tekst rabio?

Prema Budgeu, nekoliko riječi nakon pripovijesti pokazuje da je tekst napisan prije svega kao magijska formula, a ne za poduku: izgovarao se nad likovima Temua, Horusa, Isis i drugog Horusa. [1] Budge zaključuje da je to čin protiv zmijskih ugriza i da se vjerovalo da će napisana slova spasiti život ugrizenome, kao što su spasila Ra; ističe da punih uputa o likovima nema, pa pretpostavlja da su se prizori glumili. [1] To je njegovo čitanje teksta iz 1901.; nijedna druga potvrda izvođenja ovdje nije navedena. [1]

Metternichova stela

Budge u istom kontekstu opisuje male stele s likom Horusa na krokodilima, "cippi Horusa". Najveća i najpoznatija, Metternichova stela, pronađena je 1828. u Aleksandriji pri gradnji cisterne u franjevačkom samostanu; datira iz vremena Nektanebova I. (prema Budgeu, 378.-360. pr. Kr.). [1] Na glavnoj sceni Horus, dijete, stoji na dva krokodila i drži zmije, lava i antilopu; oko njega su bogovi, uključujući Isis, a tekstovi opisuju Horusovu borbu s Setom i Isisino lutanje sa sinom. [1] Budge drži da je cijeli spomenik "talisman", postavljen u dvorištu ili kući da zaštiti zgradu i ukućane; to je njegov zaključak, koji iznosi kao nedvojben. [1]

Legenda

Prema Torinskom papirusu, Isis je zmiju napravila od Raove sline i zemlje; ugrizen, Ra je izgubio snagu i zbog otrova pristao predati ime. [1]

Prema istom tekstu, onaj čije se ime izgovori može biti spašen; Isis govori Horusu da se bog zakleo da će predati svoja dva oka (sunce i mjesec). [1]

Prema Budgeu, Isis je svoje riječi moći dobila od Thotha, pa im je izvor božanski. [1]

Ključne osobe i pojmovi

  • Isis: Božica "gospodarica riječi moći". [1]
  • Ra: Bog sunca, čije ime nitko ne zna. [1]
  • *Hekau*: "Riječi moći": formule na amuletima i u tekstovima. [1]
  • Torinski papirus: Hijeratski rukopis s pričom o Ra i Isis. [1]
  • Metternichova stela: Stela iz Aleksandrije s Horusom na krokodilima i zaštitnim tekstovima. [1]

Što znamo

  • Priča o Ra i Isis postoji na hijeratskom papirusu iz Torina, a Budge je prenosi u prijevodu iz 1901. [1]
  • Budge tekst drži zaštitnom formulom protiv zmijskih ugriza. [1]
  • Metternichova stela nosi zaštitne tekstove i slike. [1]

Za daljnje istraživanje

  • Pleyte, W. i Rossi, F. Papyrus de Turin. Leiden, 1869.-1876.
  • Golenischeff, W. Die Metternichstele. Leipzig, 1877.

Izvori