Maqlû i Labartu: mezopotamski obredi protiv zlih čarolija
Čovjek koji je u Asiriji vjerovao da ga je netko urekao pravio je lik "svoje vještice" i molio boga vatre da je spali.

Ukratko
- *Maqlû* ("Spaljivanje") serija je asirskih i babilonskih tekstova s osam tablica; prema Thompsonu (1908.) sadrži zazive protiv vještaca i vještica. [1]
- Povezane serije su *Šurpu* (protiv "zabrane" koja pada na čovjeka zbog grijeha), *Utukki limnuti* (zli duhovi), *Labartu* (ženski demon koji napada djecu) i druge. [1]
- Tekstovi se obraćaju bogovima, najčešće bogu vatre, da sude vješcu. [1]
Što je Maqlû?
Prema Thompsonu, Maqlû ("Burning") jedna je od serija asirsko-babilonskih tekstova uz Šurpu ("Consuming"), Utukki limnuti, Tî'i (glavobolje), Asakki marsuti (groznica), Labartu i Nis kati ("Podizanje ruke"). [1] Serija ima osam tablica s uputama za zazive i čini protiv vještaca i vještica; zajednički motiv je da zaklinjač izradi figure svojih neprijatelja pa ih uz molitve uništi. [1] Ako se spaljuju, štuje se bog vatre. [1]
Thompson donosi prijevod uvodnog zaziva koji opisuje vješticu u gradu: ona "hoda ulicama, ulazi u kuće", "pogledom oduzima ljubav", a molitelj kaže da je pogledala i njega i zaustavila mu put. [1] Potom navodi da je napravio lik vještice i da poziva boga vatre: "Izgori mog vještca i moju vješticu!" [1] Prema istom autoru, figure su se izrađivale od loja, bronce, gline, bitumena, drva i drugih tvari te se ceremonijalno bacale u ognjište da ih bog vatre proždre. [1] U trećoj tablici figure se stavljaju u model broda, koji se zatim razbije, vjerojatno nakon polaganja u posudu s vodom. [1]
Čega se bolesnik bojao?
Tekstovi spominju što je neprijatelj mogao učiniti s tijelom žrtve. Prema Thompsonu, molitelj tvrdi da su "pravili likove po mojem obličju", uzimali slinu, čupali kosu, razdirali odjeću ili skupljali prašinu s njegovih stopa. [1] Optužba uključuje da je vještac predao lik bolesnika mrtvacu, zazidao ga, zakopao ispod praga, u most ili u jarak, ili ga predao moći Labartu ili boga vatre. [1] Thompson napominje da su i druge tradicije poznavale slične prakse (primjerice, hebrejski rukopis iz Mosula), ali ih navodi kao paralele, ne kao dokaz porijekla. [1]
Tko je Labartu?
Prema Thompsonu, Labartu je ženski demon, kći boga Anua, koji živi u planinama ili trstikama močvara; posebno su joj bila izložena djeca. [1] Protiv nje postojala je cijela serija zaklinjanja, uključujući zaziv koji se piše na kamenu i obješava djetetu oko vrata, s popisom sedam njezinih imena, od kojih je jedno "mač koji cijepa glavu". [1] Jedan obred iz serije Labartu traži da se izradi njezin lik, položi pred njega dvanaest kolača i prinese libacija vode, a zatim se lik stavi bolesniku kraj glave tri dana i trećeg dana zakopa u kut zida. [1]
Što su Thompsonovi prijevodi?
Thompson je 1908. koristio izdanje Maqlû Knuta Tallqvista (1895.) i vlastite prijevode; sam upozorava da je točan prijevod nekih riječi nesiguran, a da je Tallqvist u jednom retku promašio smisao. [1] To znači da su citati u ovom članku prijevodi prijevoda iz 1908., a ne neposredno čitanje klinopisa. [1]
Legenda
Prema tekstovima, vještica "hoda ulicama, ulazi u kuće" i pogledom oduzima ljubav. [1]
Prema zazivima, neprijatelj je mogao praviti likove bolesnikova obličja te uzimati njegovu slinu, kosu i prašinu s njegovih stopa. [1]
Prema tekstovima, Labartu je kći boga Anua koja živi u planinama ili trstikama močvara i napada djecu. [1]
Ključne osobe i pojmovi
- *Maqlû*: "Spaljivanje": serija od osam tablica protiv vještaca i vještica. [1]
- *Šurpu*: "Proždiranje": serija protiv zabrane koja leži na čovjeku zbog grijeha. [1]
- Labartu (u literaturi i Lamaštu): Ženski demon, napast za djecu. [1]
- Bog vatre: Božanstvo kojem se obraća zaklinjač da spali likove. [1]
- R. Campbell Thompson: Engleski asiriolog, autor *Semitic Magic* (1908.). [1]
Što znamo
- Serije *Maqlû*, *Šurpu* i *Labartu* postoje kao asirsko-babilonski tekstovi; Thompson ih opisuje i prevodi. [1]
- Tekstovi pripadaju obrani bolesnika od vjerovane čarolije, a *Maqlû* spaljuje likove, ne ljude. [1]
- Thompsonovi prijevodi iz 1908. stari su i na nekim mjestima nesigurni. [1]
Otvorena pitanja
- Tko su bili "vještci" iz tekstova: stvarni ljudi ili apstraktna prijetnja? [1]
Za daljnje istraživanje
- Tallqvist, K. Die assyrische Beschwörungsserie Maqlû. Leipzig, 1895.
- King, L. W. Babylonian Magic and Sorcery. London: Luzac, 1896.