Nkisi iz Konga: figure snage u muzejskim zbirkama

Što je nkisi?

Prema Cleveland Museum of Art, nkisi (množina minkisi) je predmet za koji se vjerovalo da u sebi nosi duha pretka. [4][5] Kipari su rezbarili drvene figure, a banganga, svećenici, stavljali su u njih tvari koje su ih pretvarale u posude za duha. [2] Metropolitan Museum opisuje takve figure kao zajedničko djelo kongoanskih kipara i ritualnih stručnjaka, zamišljeno da u sebi drže određene "mistične snage". [1] Antropolog Wyatt MacGaffey kaže da su minkisi bili namijenjeni "da sadrže i nadziru" sile koje priziva nganga, i da su služili za pojedinačne i društvene probleme. [1]

Mangaaka: figura koja sudi

Metov primjerak (oko 1880.-1900.; visina 118 cm) pripisuje se ateljeu majstora s obale današnjeg Konga i Angole, a vezan je uz Mangaaku, najugledniju silu pravosuđa. [1] Prikazan je kao vladar i izvršitelj: na glavi ima mpu kapu kakvu nose poglavice ili svećenici, a naprijed nagnut stav s rukama na bokovima Met opisuje kao držanje onoga tko izaziva bez straha. [1] Na trbuhu je ostao trag udubine za ljekovitu tvar koja je "privlačila" silu figure. [1] Razni metali zabijeni u prsa, prema Metu, svjedoče o njezinoj ulozi svjedoka i izvršitelja važnih zajedničkih poslova: bilježe zakletve, ugovore i napore da se iskorijeni zlo. [1]

MacGaffey, u Metovu zvučnom zapisu, objašnjava da je uspješan nkisi bio velik i važan, a služili su mu mnogi klijenti sa svojim problemima. [1] Neki su bili čavlima ili drugim metalom, primjerice oštricama noževa, "probuđeni"; budili su ih i drugi načini, uključujući eksplozije baruta i uvrede. [1] Čavli koji predstavljaju mnoga prošla prokletstva bili su, kaže, i dio namjerno zastrašujućeg izgleda: figura kao da ide prema vama s agresivnim namjerama. [1]

Što kažu primjerci iz Clevelanda?

Cleveland Museum of Art čuva zbirku Reného i Odette Delenne, a opisi daju niz pojedinosti koje na Metovu primjerku nisu. Jedna figura (nkisi nkondi) nema većinu tvari koje su je pretvarale u posudu duha: zrcalne oči, smolnu kapu i sadržaj trbušne komore. [2] Muzej objašnjava da je nganga nakon izvršene svrhe te tvari uklanjao i tako figuri oduzimao duhovnu snagu, a ostatak kipa bacao; ponekad su Kongoanci tvari uklanjali i kao čin otpora kolonijalizmu, onesposobljavajući minkise prije nego što bi ih Europljani oteli. [2] Zašto je baš ova figura ugašena, muzej ne zna. [2]

Druga figura ima očuvanu trbušnu šupljinu pokrivenu zrcalom, pa nije bila "razoružana" prije prodaje ili odlaganja, i prema muzeju njezine moći ostaju. [3] Čvorovi na tkanini i rezbarije upućuju na uporabu za vezivanje sporazuma i zakletvi te za mirenje društvenih i kozmoloških proturječnosti. [3] Treća figura nema nduda, "noćne puške", koje su se punile barutom i djelovale kao obrana od vještica ili nesreće. [4] Muzej ističe i da su ljekovite tvari u maloj figuri imale metaforičku, a ne doslovnu svrhu u rješavanju sukoba među Kongoancima. [5]