Gematrija

Svako hebrejsko slovo ima brojčanu vrijednost, pa se riječ može zamijeniti brojem; zašto onda Agrippa 1533. piše da se petnaest ne zapisuje kao deset i pet?

Fotografija otvorene stare knjige: lijeva i desna stranica sadrže tisak latinskim slovima i veći retci hebrejskim slovima, uz rukom pisane bilješke na rubovima — Johannes Reuchlin, De arte cabalistica, Hagenau 1517., fotografija Sander Petrus, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons

Ukratko

Gematrija je, prema Židovskoj enciklopediji, "kriptogram koji umjesto zamišljene riječi daje njezinu brojčanu vrijednost", ili šifra nastala premještanjem slova. [1]
Agrippa navodi dvadeset i dva hebrejska slova uz pet završnih oblika, raspoređenih u jedinice, desetice i stotice. [2]
Izraz se prvi put javlja u pravilima tumačenja koja se pripisuju rabinu Eliezeru ben Joséu Galilejcu (oko 200.). [1]

Zanimljivost

Agrippa piše da se broj petnaest ne zapisuje kao deset i pet, nego kao devet i šest, iz poštovanja prema svetom imenu Jah koje ima vrijednost petnaest. [2]

Što je gematrija?

Židovska enciklopedija (članak S. Schechter i C. Levias) definira gematriju kao postupak u kojem se riječ zamjenjuje svojom brojčanom vrijednošću; u širem smislu to je i šifra dobivena premještanjem slova. Podrijetlo riječi je neizvjesno: povezuje se s grčkim geometria ili grammateia. [1] Prema enciklopediji, postupak se prvi put javlja među hermeneutičkim pravilima koja se pripisuju rabinu Eliezeru ben Joséu Galilejcu (oko 200.). [1]

Kako se slova pretvaraju u brojke?

Agrippa u drugoj knjizi De occulta philosophia (poglavlje 19) piše da hebrejska slova imaju oznake brojeva, i to "mnogo odličnije" nego bilo koji drugi jezik. Dvadeset i dva glavna slova, uz pet završnih oblika, tvore dvadeset i sedam znakova u tri razreda: jedinice (1 do 9), desetice (10 do 90) i stotice (100 do 900). [2] Dodaje da se petnaest ne piše kao deset i pet, nego kao devet i šest, iz poštovanja prema svetom imenu Jah koje ima vrijednost petnaest, kako se ne bi zloupotrijebilo u svjetovne svrhe. [2]

Što je pokazao primjer s Eliezerom?

Židovska enciklopedija navodi Post 14,14 kao vrlo vjerojatan primjer: broj 318 odgovara vrijednosti imena Eliezer, Abrahamova sluge. [1] Navodi i druge talmudske primjere, među njima izvedene iz Pnz 32,1-6 i Ez 5,2, te postupke kao što su normalna vrijednost, premještanje i zamjena slova, notarikon i "integracija" (pisanje imena slova). [1] Enciklopedija tvrdi da je kabala gematriju znatno proširila i ugradila u svoju nauku o emanaciji kroz deset sefirota i dvadeset i dva slova. [1] Među kritičarima izvan kabale navodi Ibn Ezru kao začetnika skeptičnijeg stava, a kasnije Joela Sirkesa i Leona da Modenu. [1]

Što o tome piše Agrippa?

U trećoj knjizi (poglavlje 11) Agrippa piše da su mnoga imena Boga i anđela izvučena iz Svetog pisma "kabalističkim računanjem", pomoću umijeća koja zove "notarijsko i gimetrijsko" (gematrija): mnoge se riječi skraćuju na neka slova da bi tvorile jedno ime, ili se jedno ime rasprši po slovima. [3] Primjer koji daje je ime Agla, nastalo od prvih slova riječi o Bogu "moćnom u vijeke" (u izdanju stoji napomena da je Agla kratica). [3] To je, strogo, primjer notarikona; Agrippa ga smješta uz gematriju. [3]

Legenda

Prema kabalističkoj predaji, gematrija ima temelj u teoriji emanacije iz En Sofa kroz deset sefirota i dvadeset i dva slova. [1]

Ključne osobe i pojmovi

Gematrija: Zamjena riječi njezinom brojčanom vrijednošću. [1]
Notarikon: Tumačenje riječi kao kratice, prema početnim slovima. [1][3]
Temura: Premještanje i zamjena slova. [1]
Eliezer ben José Galilejac: Rabin kojemu se pripisuju pravila tumačenja u kojima se gematrija prvi put spominje. [1]
Cornelius Agrippa: Navodi brojke slova i primjere gematrije u renesansnoj literaturi. [2][3]

Što znamo

Enciklopedija navodi talmudske primjere gematrije, ali dodaje da je metoda uglavnom razvijena u srednjem vijeku. [1]
Kabala je gematriju proširila u sustav. [1]
Brojčanu vrijednost hebrejskih slova opisuje i Agrippa. [2]