Sator kvadrat

Pet latinskih riječi u kvadratu koji se čita jednako u sva četiri smjera, od Pompeja do sirijske tvrđave; o autoru se znanstvenici još spore.

Crno-bijela fotografija stupa s urezanim grafitima: pod trokutom pet redaka velikih slova ROTAS, OPERA, TENET, AREPO, SATOR, a ispod njih riječi SAUTRAN i VALE
Matteo Della Corte, grafit s Palestre u Pompejima (CIL IV 8623), fotografija 1937., javno vlasništvo, Wikimedia Commons

Ukratko

  • Sator kvadrat je latinski palindrom u pet redaka i pet stupaca, SATOR, AREPO, TENET, OPERA, ROTAS, koji se čita jednako u svim smjerovima; Étienne ga nabraja u devet dokumenata iz 1.-3. stoljeća i izdvaja jedan dvojbeni primjer iz Lyona. [1]
  • Najstariji su nalazi u Pompejima, prije potresa 62. (prema Maiuriju oko 61.), što znači i prije erupcije 79.; ostali dolaze iz Cirencestera, Dure-Europos, Aquincuma i Conimbrige. [1]
  • Riječ *arepo* drugdje se ne nalazi, a jedinstveno prihvaćenog prijevoda cijelog kvadrata nema. [1]

Zanimljivost

U Conimbrigi je kvadrat urezan u ciglu dimenzija 19 × 18,5 cm prije pečenja, pa nije mogao biti dodan poslije. [1]

Gdje je kvadrat pronađen?

Robert Étienne u radu o kvadratu iz Conimbrige (Portugal) nabraja devet dokumenata, ne računajući fragment iz Lyona koji smatra dvojbenim. [1] U Cirencesteru (rimski Corinium) pronađen je grafit u pet redaka, 1868., datiran u 2. ili rano 3. stoljeće. [1] U Dura-Europos u Siriji iskopavanje Sveučilišta Yale 1932.-1934. otkrilo je četiri primjerka u prostorijama kraj dvorišta hrama (Azzanatheona), gdje se čuvao arhiv vojnog pisara: jedan je latinicom slikan crvenom oker-bojom, dva su urezana mješavinom grčkih i latinskih slova (nepotpuna), a jedan je ispravan tekst grčkim slovima; datiraju se u prvu polovicu 3. stoljeća. [1]

U Pompejima su dva dokumenta: tekst urezan u žbuku na Palestri, otkriven u 1930-ima (CIL IV 8622, 8623), koji Étienne prema Maiurijevu datiranju smješta u 61., dakle prije potresa 62. i erupcije 79., te kurzivni grafit u kući Publija Paquija Proculusa (I, 7, 1; CIL IV 8123), koji je palestrinski tekst pomogao pročitati. [1] U Aquincumu (Mađarska) kvadrat je urezan na nepečenu ciglu iz namjesničke palače, pronađenu 1952. i datiranu u rano 2. stoljeće. [1] U Conimbrigi je 1971. izvan stratigrafije pronađena cigla (19 × 18,5 cm) s kvadratom urezanim prije pečenja, a oblik slova odgovara 1. stoljeću. [1]

Što znače riječi?

Étienne bilježi da je kvadrat palindrom (versus recurrentes) koji se čita jednako u svim smjerovima. Riječ sator povezuje s Ciceronovim De natura deorum II, 86, gdje se kaže da sator "sve obuhvaća", i s mogućim stoičkim misaonim krugom. [1] Arepo je hapax, riječ koja se drugdje ne nalazi: Étienne spominje mogući galski korijen arepennem (pola iugerum, prema Columelli), ali taj spoj ocjenjuje nedokazivim, dok je Veyne smatra osobnim imenom. [1] Prema tome, jedinstveno prihvaćenog prijevoda cijelog kvadrata nema.

Je li to bio kršćanski kriptogram?

Prema Étienneovu prikazu, kršćansko su podrijetlo zastupali Jerphanion i Carcopino (potonji ga smješta u Lyon), a Grosser je predložio da se slova mogu preurediti u Pater noster uokvireno slovima A i O. [1] Étienne to odbacuje: pompejanski primjer prethodi potvrđenoj kršćanskoj nazočnosti, simbol Tau ne postoji prije Barnabine poslanice (oko 70.-75.), Alfa i Omega prije Apokalipse (70.-95.), a njihova raširenost nije starija od 125.-150.; pompejanske natpise nisu mogli ostaviti tajni kopači nakon 79., a čitanje je naknadno prilagođeno. [1] Dodaje da račun vjerojatnosti ne dokazuje namjeru i navodi primjer anagrama "pape serf a sacré un noir démon" iz "Napoléon, empereur des Français". [1] Étienne drži vjerojatnijim učeno stoičko podrijetlo, a kvadrat se potom, kaže, proširio kao lako pamtljiva formula, a možda i kao talisman. [1] Mitraističku teoriju spominje samo preko Moellerove knjige koju ocjenjuje nezadovoljavajućom. [1]

Što je bilo poslije?

Étienne kao kasnije primjere navodi pergamenu iz Aurillaca iz 13. stoljeća, rukopis Biblije iz 822. (najraniji zapadni primjer koji citira), nazive pastira u kapadokijskim stijenskim crkvama i narodnu uporabu u 19. stoljeću. [1]

Legenda

Prema kršćanskoj hipotezi koju Étienne navodi (Jerphanion, Carcopino, Grosser), kvadrat je skriveni kršćanski znak i slova daju "Pater noster". [1]

Prema kasnijoj uporabi, kvadrat je djelovao kao talisman; Étienne navodi narodnu uporabu u 19. stoljeću. [1]

Ključne osobe i pojmovi

  • Robert Étienne: Francuski povjesničar antike, autor rada o nalazu iz Conimbrige. [1]
  • Matteo Della Corte: Autor članka iz 1937. o pompejanskom kriptogramu. [1]
  • Palindrom (*versus recurrentes*): Tekst koji se čita jednako u svim smjerovima. [1]
  • *Arepo*: Riječ koja se nigdje drugdje ne pojavljuje. [1]
  • Pater noster hipoteza: Teorija da slova kvadrata kriju kršćansku molitvu. [1]

Što znamo

  • Kvadrat se pojavljuje u devet rimskih dokumenata od Britanije do Sirije; najstariji su pompejanski. [1]
  • Pompejanski primjer, prema Étienneu, prethodi potvrđenoj kršćanskoj nazočnosti. [1]
  • Stoičko podrijetlo je Étienneova hipoteza, ne dokaz. [1]

Otvorena pitanja

  • Tko je smislio kvadrat i zašto? Étienne predlaže stoički krug, no to nije dokazano. [1]

Povezane stranice

Izvori