Spaljivanje ili vješanje: kako su pogubljivane vještice?

Što je predaja o lomačama?

Prema uvriježenom mišljenju vještice su "spaljivane na lomači", i to posvuda i uvijek. U popisu čestih zabluda o vješticama profesorica Diane Purkiss navodi upravo tu: u Engleskoj i njezinim kolonijama optužene vještice vješane su, jer je vještičarenje bilo felony, a u Škotskoj je tijelo spaljivano tek nakon davljenja. [5] Stephanie Brown, predavačica kriminologije na Sveučilištu Hull, 2026. piše da u lovovima na vještice u Pendleu, Salemu i u kampanjama Matthewa Hopkinsa nitko nije bio spaljen. [6]

Njemačke zemlje: lomača po zakonu

Carolina (Constitutio Criminalis Carolina), carski kazneni zakonik iz 1532., u članku 109. određuje: tko ljudima čarolijom nanese štetu ili nepogodu, treba biti kažnjen smrću, "a tu kaznu treba izvršiti vatrom". Tko je čarolijom služio, ali nikomu nije naudio, kažnjava se prema prilikama slučaja. [2] Prema izložbi Njemačkog povijesnog muzeja, Carolina je kažnjavala samo dokazano štetno čaranje; ugovor s đavlom, sabat i let nisu njome bili obuhvaćeni, a mnoge zemlje imale su vlastite, često strože zakone. [3]

Način izvršenja ovisio je o sudu i o ponašanju osuđenika. Peter Binsfeld iz Triera 1592. opisuje da osuđenika treba najprije zadaviti užetom, kako ga duga smrt ne bi gurnula u psovanje ili očaj, a da se oni koji ostanu "tvrdoglavi u zlu" spaljuju živi kao heretici. [3] Letak iz Nürnberga o događaju u Derenburgu u listopadu 1555. bilježi da su 1. listopada spaljene dvije žene, 12. listopada pogubljen je muškarac, a 14. listopada spaljena je još jedna žena. [1] Letak pritom daje i vjersku poruku: služi kao opomena čitateljima. [1] Posljednje provjereno pogubljenje u Njemačkoj bilo je u Kemptenu 1755. [3]

Škotska: zadaviti, pa spaliti

Baza Survey of Scottish Witchcraft (Sveučilište u Edinburghu) bilježi da je u Škotskoj Zakon o vještičarenju vrijedio od 1563. do 1736. [4] Od 141 presude u kojoj je naveden način pogubljenja, 120 je glasilo "zadaviti i spaliti"; 17 je glasilo samo na spaljivanje (mnogi su vjerojatno prije toga zadavljeni, a poznato je i vrlo malo slučajeva spaljivanja živih), dok su odrubljivanje glave (3 slučaja) i vješanje (1) izricani uz druga djela osim vještičarenja. [4] Baza napominje da su izvršene smrtne kazne vjerojatno nedovoljno zabilježene i da su starije procjene od 4500 ili 30 000 pogubljenih počivale na nagađanju, a ne na istraživanju. [4]

Engleska i kolonije: vješala

Zakon iz 1563. (5 Eliz. I, c. 16) zvao se "Zakon protiv čaranja, uroka i vještičarenja". Krista Kesselring u članku o prvim engleskim vješticama navodi da su Elizabeth Lowys i Agnes Waterhouse bile obješene. [7] Prema Purkiss, vještičarenje je u Engleskoj i kolonijama bilo felony, pa su osuđeni vješani. [5] Spaljivanje je u Engleskoj bilo kazna za petty treason (izdaju u maloj mjeri): žene koje bi ubile muža bile su spaljivane, dok su muškarci i sluge koji bi ubili gospodara vješani; Brown navodi primjer Alice iz Tunstalla, osuđene 1359. [6] Spaljivanje žena u Engleskoj ukinuo je Zakon o izdaji iz 1790. i zamijenio ga vješanjem; Brown opisuje spaljivanje Catherine Murphy 1789. zbog krivotvorenja novca, kad je žena najprije zadavljena, pa spaljena. [6] U Salemu 1692. nitko nije spaljen; o Salemu piše i Atlas tajni (članak "Salemski procesi vješticama").

Hrvatska: Zagreb i Križevci

Prema članku D. Vukelić glavni oblik kazne u zagrebačkom području bila je lomača. Osuđenika bi obrijali, odveli na stratište i ondje spalili; stratišta su bila na Gradecu (Središče ili Zvezdišče, danas početak Tuškanca) i kod Kaptola. [8] Ponekad su prije paljenja odsijecali glavu, a katkad su žrtvu spalili živu. [8] Prema tom članku, od više od 250 osoba kojima je suđeno 248 ih je osuđeno, gotovo sve na lomaču, a 12 oslobođeno; stvarni broj nije poznat jer lomače i linčevi nisu službeno zabilježeni. [8] Marija Terezija 1758. oslobodila je Magdalenu Logomer iz Križevaca i naredila da se svaka daljnja optužba sudi pred njezinim sudom, čime su hrvatski sudovi praktički prestali s progonima. [8] O gričkim vješticama piše i Atlas tajni (članak "Gričke vještice").