Jezici zmija i zubi morskog psa

Što je bila glossopetra?

Glossopetra znači otprilike kameni jezik. Worm u Museum Wormianum piše da se tako zove jer oblikom nalikuje djetlićevu jeziku, a puk ga drži zmijskim jezikom pretvorenim u kamen. Njemački naziv bilježi kao Natterzünglein. [1] Opisuje je kao uglavnom trokutast kamen, na dnu deblji i hrapav, inače gladak i gotovo rožnat, s malim zupcima po bokovima, ponekad boje sivkasto-crne, a ponekad žućkasto-bijele. Wormov najveći primjerak bio je dug četiri i pol palca. [1] Uz tekst je tiskan drvorez s pet predmeta, među kojima je i trokutast zub nazubljenih rubova. [1]

Malta, sveti Pavao i protuotrov

Malteška je predaja povezivala kamenje s apostolom Pavlom. Worm bilježi da se malteška zemlja osobito preporučuje protiv ugriza zmija, a tu je moć, vjeruje se, primila od Pavla kad je kao brodolomac pristao na otok. Neki je zato zovu kamenom svetog Pavla. [1] Worm prenosi i tiskanu maltešku uputu koja jezike i "zmijske oči" naziva najsigurnijim tragovima Pavlovih čuda, jer je apostol sve zmije toga otoka lišio otrova. U uporabi je da se oči ukivaju u prstenje, a jezici vješaju oko vrata ili ruku. [1] Mattioli, kako piše Worm, poricao je da ta zemlja pomaže onima koje je ugrizla aspida ili ljutica. [1]

Biblijski tekst o tome ne govori. Prema Djelima apostolskim 28,1-6, nakon brodoloma na Meliti Pavla je uhvatila zmija otrovnica dok je u vatru stavljao granje, a domoroci su ga najprije držali ubojicom, pa božanstvom kad mu nije naškodila. O kamenim jezicima ili protuotrovu ondje nema riječi. [4] Majorov leksikon uz Colonninu raspravu 1675. bilježi pučko tumačenje da na otoku nema zmija jer je Pavao prokleo ostale zmije. [3] U izdanju iz 1675. naslov Colonnine rasprave kaže da se dokazuje kako malteški "zmijski jezici", glossopetre, nisu kameni, nego koštani. [3]

Kamenje se nosilo i kao zaštita: Worm piše da ga mnogi, uklopljeno u zlato ili srebro, nose kao amulet protiv uroka, da se preporučuje protiv otrova i da se, kažu, "znoji" u prisutnosti otrova. [1] Worm bilježi i da se zubi psa Carcharias ukivaju u srebro i vješaju djeci oko vrata jer se vjeruje da olakšavaju nicanje zubi i tjeraju strahove. [1]

Što je o glossopetrama napisao Worm?

Worm je odbacio tumačenje o zmijskim jezicima: tko je vidio zmijski i ljutičin jezik, zna da on nije trokutast, nego obao i rašljast. Napisao je da, prema učenim ljudima, glossopetre najčešće nalikuju zubima psa Carcharias ili ribe Lamije koje su se pretvorile u kamen. Sam je smatrao da postoje dvije vrste. Jedna je zaista nastala od okamenjenih zuba Lamije i točno im nalikuje. Druga je malo drukčijeg oblika i boje, nalazi se u kopnenim krajevima, veća je i "kamen svoje vrste" kojemu je priroda dala taj oblik. [1] Nalazišta navodi na Malti, kod Lüneburga u rudnicima stipse i u pijesku kraj Deventera. [1]

U poglavlju o psu Carcharias dodaje da posjeduje velik, trokutast, nazubljen zub koji točno nalikuje kamenju koje na otoku Meliti nalaze i zovu glossopetrama. [1]

Steno secira glavu morskog psa

U knjizi tiskanoj u Firenci 1667. Niels Stensen (Steno) opisuje kako je veliki vojvoda Toskane, kad su mu iz Livorna javili da je nekoliko milja od luke ulovljena riba neobične veličine, naredio da se glava donese u Firencu i preda Steni na seciranje. [2] U digresiji o glossopetrama nastavlja da oblik većih među njima upućuje na zube psa Carcharias, jer su ravne plohe, strane i osnovice vrlo slične. Zubi se mogu naći usred Malte jer je, piše, ako vjerujemo izvješćima o novim otocima koji niču iz mora, ta zemlja nekoć mogla biti morsko dno i stanište morskih pasa, a njihovi su zubi bili zakopani u mulju. Velik broj glossopetra ne čini poteškoću, jer u istoj ribi ima dvjesto zubi i više, a stalno niču novi. Zaključuje da od istine nisu daleko oni koji veće glossopetre proglašavaju zubima psa Carcharias. [2]

Steno ne osuđuje protivnike: ističe da se ista pojava može objasniti na više načina i da bi bilo neoprezno priznati samo jedan način kao istinit, a sve ostale odbaciti kao pogrešne. [2]