Hekata: božica raskrižja i čarolije

U Hesioda je božica koju Zeus časti iznad svih i koja daje pobjedu, bogatstvo i ulov. U Apolonija dolazi među zmije, baklje i pse, a Medeja joj je svećenica i učenica.

Blakeova vizija Hekate (oko 1795.): tri sklupčane figure u tamnoj špilji uz sovu, šišmiša i magarca; kasnije romantičarsko viđenje, ne antički prikaz
William Blake, Hekata ili Tri Sudbine, oko 1795., javno vlasništvo, Wikimedia Commons (Web Gallery of Art)

Ukratko

  • U Hesiodovoj *Teogoniji* Hekata je kći Asterije, žene Persove, koju Zeus časti iznad svih: daje joj dio zemlje, mora i neba, a ona pomaže kraljevima, ratnicima, natjecateljima, ribarima i stočarima te je hraniteljica mladih, a u tim stihovima nema ni čarolije ni raskrižja. [1]
  • U Apolonijevoj *Argonautici* Hekata je božica kojoj je Medeja svećenica i koja ju je naučila rukovati čarobnim biljem; kad Jason prinese žrtvu, ona dolazi među zmije, baklje i pse. [2]
  • U Drydenovu Vergiliju zaziva se "trostruka" Hekata, a u Rileyjevu Ovidu "trolika"; raskrižje i trostruki kip spominju se u navodima Ovidovih *Fasta* i Pausanije (Theoi). [3][4][5]

Što piše Hesiod u Teogoniji?

Hesiod piše da je Asterija, kći Feba i Koja, rodila Hekatu; Asteriju je Pers odveo u svoju kuću kao ženu. [1] Zeus, Kronov sin, počastio ju je više od svih, dao joj sjajne darove i udio u zemlji i neplodnom moru; ona je počašćena i na zvjezdanom nebu. [1] Tko god na zemlji prinese bogate žrtve i moli milost po običaju, zove Hekatu; velika čast lako pripada onomu čije molitve božica primi, a ona mu daje bogatstvo. [1]

Hesiod je prikazuje kao pomoćnicu u mnogim prigodama: sjedi uz časne kraljeve na sudu, daje pobjedu kad se ljudi naoružaju za bitku, pomaže na igrama, uz konjanike, uz ribare na moru, a u staji s Hermesom umnaža stoku. [1] Zeus ju je postavio i za hraniteljicu mladih "koji su od onoga dana ugledali svjetlo svevideće Zore". [1] Hesiodov tekst ne spominje ni raskrižja ni čarolije. [1]

U Homerovoj himni Demetri Hekata, "kći Persova", iz svoje špilje čuje Perzefonin vapaj kad je Had otima; kasnije je Perzefonina pratilja i službenica; desetog dana Demetru susreće s bakljom u ruci i kaže joj što je čula. [1]

Što piše Apolonije Rođanin u Argonautici?

U III. pjevanju Medeja cijele dane provodi u Hekatinu hramu jer je njezina svećenica. [2] Argus govori Jasonu i drugovima o djevojci kojoj je božica Hekata dala vještinu rukovanja čarobnim biljem: njime se gasi plamen, zaustavljaju rijeke, a obuzdavaju se zvijezde i putanje Mjeseca. [2] Medeja Jasonu upućuje obrede: u ponoć se okupati u rijeci, u tamnoj odjeći iskopati okruglu jamu, žrtvovati ovcu, uliti med i umilostiviti "jedinorođenu Hekatu, Persovu kći"; ne okrenuti se na zvuk koraka ni lavež pasa. [2] Jason tako i radi, zazivajući "Hekatu Brimo"; ona ga čuje iz dubina i dolazi, a oko nje se uvijaju užasne zmije među hrastovim granama, sjaje bezbrojne baklje i zavijaju paklenski psi. [2] Jason se ne okreće. [2]

U IV. pjevanju Medeja traži da pristanu i prinesu žrtvu Hekati; pjesnik odbija opisati što je pripremila, jer ga obuzima strahopoštovanje. [2] Hekata se spominje i kao "noćna lutalica" koja je rodila Skilu. [2]

Što o njoj pišu rimski pjesnici?

U Drydenovu prijevodu Eneide svećenica uz Didin lomač triput zaziva "podzemne sile": Noć, Ereb i Kaos, a zatim "trostruku Hekatu" i tri Dijane; bere bilje srpovima o ponoći. [3] U VI. pjevanju zazivaju je pri žrtvi prije silaska u podzemlje, a psi zavijaju prije njezina dolaska. [3]

U Rileyjevu prijevodu Ovidovih Metamorfoza Medeja ponoću ide bosa, raspuštene kose; triput se okrene, triput poškropi kosu, pa zaziva Noć, zvijezde i "troliku Hekatu" koja zna njezinu namjeru; hvali se vlašću nad rijekama, morem, zmijama i duhovima. [4] Podiže dva žrtvenika od busena, jedan Hekati, drugi Mladosti, i žrtvuje crnog ovna. [4] Prevoditelj u bilješci uz stih navodi da se Hekata često poistovjećuje s Mjesecom i da su joj se pripisivale tri glave: konja, psa i svinje (katkad ljudska). [4]

Pausanija piše (u navodu zbirke Theoi) da je, prema njegovu mišljenju, Alkamen prvi napravio tri Hekatina lika priljubljena jedan uz drugog. [5] Theoi navodi i Ovidijeve Faste ("Hekatina lica okrenuta su u tri smjera da štiti trostruko raskrižje"), Aristofanova Pluta (bogataši joj šalju obrok svakog mjeseca) i Pausanijin navod o žrtvovanju psića, crne kuje, Enodiji. [5]

Legenda

Prema Hesiodu, Zeus je Hekatu počastio iznad svih i dao joj udio u zemlji, moru i nebu; zove je tko prinosi žrtve, a ona daje bogatstvo, pobjedu i ulov. [1]

Prema Apoloniju, Hekata je naučila Medeju čarobnom bilju, a pozvana na žrtvu dolazi među zmije, baklje i pse. [2]

Prema Ovidu, Medeja zaziva troliku Hekatu, Noć i zvijezde pri vračanju. [4]

U Drydenovu prijevodu Vergilija zaziva se "trostruka Hekata" pri obredu. [3]

Ključne osobe i pojmovi

  • Hekata: Božica; Hesiodu kći Asterije, žene Persove, koju Zeus časti iznad svih. [1]
  • Medeja: Hekatina svećenica i čarobnica u Apolonijevoj *Argonautici* i Ovidovim *Metamorfozama*. [2][4]
  • Jason: Junak koji uz Medejine upute prinosi Hekati žrtvu. [2]
  • Brimo: Naziv pod kojim je Jason zaziva u *Argonautici*. [2]
  • Enodija: Naziv ("pokraj puta") pod kojim se Hekata spominje u Pausanijinu navodu preko stranice Theoi. [5]

Što znamo

  • U Hesiodovim stihovima 404-452 nema ni čarolije ni raskrižja: pripisuju joj se počasti zemlje, mora i neba i pomoć u raznim ljudskim poslovima. [1]
  • U Apolonija je Hekata božica vezana uz čarobno bilje i noćne obrede, a Medeja je njezina svećenica. [2]
  • U rimskih pjesnika javlja se trostruki lik ("trostruka" u Vergilija, "trolika" u Ovida) i povezanost s noći i vračanjem. [3][4]
  • Prema Pausaniji, trostruki lik Hekate pripisuje se kiparu Alkamenu; Pausanija ovdje iznosi svoje mišljenje, a ne dokaz. [5]
  • U Hesioda, Apolonija, Vergilija i Ovida nema vještica u srednjovjekovnom i novovjekovnom smislu: čarobnica je Medeja, a Hekata je božica kojoj se prinosi žrtva. [1][2][3][4]

Otvorena pitanja

  • Odakle Hekata dolazi i kako je od Hesiodove časne božice postala božica noćnih obreda? Hesiod, Apolonije i rimski pjesnici to ne objašnjavaju. [1][2]
  • Kako je i kada Hekata ušla u kasnije predaje o vješticama? Antički pjesnici taj put ne bilježe. [1][2][3][4]

Povezane stranice

Za daljnje istraživanje

  • Hesiod, *Teogonija*, stihovi 404-452, u izvornom grčkom tekstu (Perseus Digital Library).
  • Apolonije Rođanin, *Argonautika*, III. i IV. pjevanje, u izvornom grčkom tekstu (Perseus Digital Library).

Izvori