Baba Jaga: slavenska vještica u folkloru
Živi u kolibi na kokošjim nogama, vozi se u stupi i mete tragove metlom. Jednoj junakinji prijeti da će je pojesti, a kraljeviću daje savjet. Što o njoj kaže sama bajka, a što tumači?

Ukratko
- Baba Jaga je ženski lik istočnoslavenskih bajki: u zapisima koje je Afanasjev skupio, a Ralston preveo 1873., ona je mršava starica raščupane kose koja živi u kolibi na "kokošjim nogama", vozi se u stupi, a tragove briše metlom. [1]
- Ista Baba Jaga u jednoj bajci hoće pojesti djevojku, a u drugoj heroju daje savjet kamo treba ići; Propp je, prema Stomatovoj i Kami, razlikovao tri uloge: dobročiniteljicu, "ženu-lopova" i ratnicu. [1][2]
- Što ime znači i odakle lik dolazi, nije utvrđeno: postoji nekoliko suprotstavljenih tumačenja, a tvrdnja da je Baba Jaga bila božica života i plodnosti, prema autorima jedne studije, nema pouzdanih izvora. [1][2]
Kako izgleda Baba Jaga u Ralstonovu prijevodu?
William Ralston u knjizi Russian Folk-Tales (1873.) lik opisuje u poglavlju o utjelovljenjima zla. Prema njemu je njezin izgled "visoke, mršave starice s raščupanom kosom"; ponekad leži ispružena u bijednoj kolibi, a njezin dugi željezni nos probija strop. [1] Koliba, piše Ralston, stoji "na kokošjim nogama" na rubu šume prema kojoj je okrenut ulaz, a na prave riječi okrene se na tankim nogama tako da leđa okrene šumi. [1] Katkad je gospodarica kuće u dvorištu ograđenom ogradom od kostiju mrtvaca. [1] Kad putuje, vozi se u stupi (mužaru), potjeruje je tučkom, a metlom briše tragove leta. [1] Ralston je tijesno vezuje uz Zmiju: u mnogim pričama jedan je pripovjedač glavnu ulogu dao zmiji, a drugi Babi Jagi. [1]
Ralston ocjenjuje da je filološka rasprava o imenu nezadovoljavajuća; u bilješci navodi više tumačenja filologa, među njima izvođenje iz sanskrtskog ahi (zmija), iz korijena sa značenjem svađati se i grditi, iz korijena sa značenjem jesti te usporedbu s demonom yaksha iz indijske predaje. [1]
Što se događa u bajci "Baba Jaga"?
Ralston prenosi priču koju je, prema njegovoj bilješci, Afanasjev zabilježio u Voronješkoj guberniji. [1] Maćeha pošalje pastorku "tetki, svojoj sestri", po iglu i konac, ali ta je tetka Baba Jaga. Djevojka najprije ode pravoj tetki, koja je uputi: breza bi je udarila u oko pa je treba ovezati vrpcom, vrata škripe pa im treba uliti ulja u šarke, psi bi je rastrgali pa im treba baciti peciva, a mačka bi joj iskopala oči pa joj treba dati slaninu. [1]
U kolibi Baba Jaga sjedi i tka. Zapovjedi sluškinji da ugrije kupelj i opere nećakinju, jer želi njome doručkovati. [1] Djevojka moli sluškinju da drva ne loži nego ih smoči i da vodu nosi sitom; mačka joj daje češalj i ručnik. Bačen ručnik postaje široka rijeka, a bačen češalj gusta šuma. [1] Baba Jaga je progoni u stupi s tučkom i metlom, ali rijeku ispiju njezini volovi, a šumu ne može progristi, pa se vrati. [1] Životinje, vrata i breza ne pomažu Babi Jagi jer ih je djevojka, za razliku od nje, darivala onim što im je trebalo. [1]
Vasilisa Lijepa
U drugoj Ralstonovoj bajci, "Vasilissa the Fair", maćeha i njezine kćeri šalju Vasilisu po vatru u šumu, do Babe Jage. [1] Prije nego što Baba Jaga stigne, u šumi se čuje strašna tutnjava, a kad dođe, kaže da osjeća miris ruskog mesa. [1] Odredi djevojci poslove i prijeti da će je pojesti ako ih ne obavi; poslove umjesto djevojke obavlja lutka koju je Vasilisa dobila od majke. [1] Kad Vasilisa pita tko su tri jahača koje je vidjela, bijeli, crveni i crni, Baba Jaga odgovara da su to njezin "svijetli Dan", "crveno Sunce" i "tamna Noć", njezine sluge. [1] Na kraju je izbaci jer ne trpi "blagoslovljene", a Vasilisi da lubanju koja svijetli; kad djevojka njome stigne kući, plamen iz očiju lubanje spali maćehu i njezine kćeri. [1]
Legenda
U zapisanim bajkama Baba Jaga živi u kolibi na kokošjim nogama, vozi se u stupi i briše tragove metlom. [1]
Ona jede ljude: nećakinji prijeti da će njome doručkovati, a Vasilisi da će je pojesti. [1]
Ona ima sluge: Dan, Sunce i Noć, tri para ruku, volove, mačku, pse i sluškinju. [1]
Heroju koji dođe pitati za put ili savjet katkad pomaže: Ralston prenosi i bajku u kojoj Baba Jaga kraljevića pita traži li posao ili ga izbjegava, nahrani ga i uputi kamo ići. [1]
U bajci o pastorki djevojka joj izmiče dobrotom prema njezinim slugama i predmetima iz kojih nastaju rijeka i šuma, a Vasilisu štiti lutka. [1]
Ključne osobe i pojmovi
- Baba Jaga: Ženski lik istočnoslavenskih bajki, pomoćnica i prijetnja junacima. [1][2]
- William Ralston: Prevoditelj bajki; *Russian Folk-Tales*, 1873. [1]
- Afanasjev: Sakupljač ruskih bajki čije je zapise Ralston prevodio. [1]
- Vasilisa Lijepa: Junakinja bajke u kojoj Baba Jaga zaposli djevojku. [1]
- Vladimir Propp: Ruski folklorist čiju je podjelu Babinih uloga prenijela studija Stomatove i Kame. [2]
Što znamo
- Ralstonov prijevod iz 1873. temelji se na Afanasjevljevim zapisima, ali nije doslovan: u bajci o Vasilisi Ralston izričito kaže da prekida pripovijest i ostatak daje samo u sažetku u uglatim zagradama, da ne bi umanjio dojam bajke. [1]
- Podrijetlo imena nije razjašnjeno: Ralston prenosi više tumačenja filologa, a Stomatova i Kama spominju još i tumačenje iz jezika Komi, gdje *jag* znači šuma, te druge teorije, uključujući izvođenje iz imena indijskog boga Agnija. [1][2]
- Stomatova i Kama, pozivajući se na Proppa, opisuju tri uloge koje Baba Jaga ima u bajkama (dobročiniteljica, žena-lopov, ratnica), a na temelju Proppa i Novikova sami razlikuju pet tipova, uz napomenu da je naziv "žena-lopov" prilično relativan jer Baba Jaga sama ne otima djecu; dodaju da je u nekim bajkama "slijepa" i da samo osjeća miris pridošlice. [2]
- Isti autori tvrde da je lik arhajski i da je vezan uz obrede prijelaza, ali upozoravaju da se ne može tvrditi da je Baba Jaga bila božica plodnosti jer o takvim božicama nema pouzdanih izvora. [2]
- Anastasija Pestinova u eseju iz 2024. opisuje Proppovu rekonstrukciju lika u tri stupnja (totemska životinja, matrijarhalno božanstvo, vještica); to je tumačenje, ne dokumentirana povijest. [3]
Otvorena pitanja
- Što znači "jaga" i odakle dolazi lik? Ralston prenosi više suprotstavljenih etimologija, a nijedna nije dokazana. [1][2]
- Je li Baba Jaga ostatak starog božanstva, kako smatraju neki tumači, ili ženski demon šume? Stomatova i Kama navode da o takvim božicama nema pouzdanih izvora, a prema tumačenju iz jezika Komi, gdje *jag* znači šuma, Baba Jaga bi bila "šumska žena, vještica", a ne božica. [2]
- Koliko su zapisi 19. stoljeća vjerni usmenoj predaji, a koliko urednički oblikovani? Ralston je tekst prevodio i skraćivao. [1]
Povezane stranice
Za daljnje istraživanje
- Vladimir Propp, *Historical Roots of the Wonder Tale*, na kojeg se poziva Pestinova.
- Ralstonova knjiga *Russian Folk-Tales* u cijelosti, za druge bajke s Babom Jagom.
Izvori
- W. R. S. Ralston, *Russian Folk-Tales*, London: Smith, Elder & Co., 1873. (poglavlje o utjelovljenjima zla, "The Baba Yaga", "Vasilissa the Fair"; Internet Archive).
- Svetlana Stomatova i Marianna Meryem Kama, "Rus Folklorunda Baba Yaga Karakterinin Çift Yönlülüğü" (Dvojnost lika Babe Jage u ruskom folkloru), *BUGU Dil ve Eğitim Dergisi* 4(1), 2023., str. 79-93, DOI 10.46321/bugu.110.
- Anastasia Pestinova, "Transgressive feminine: The case of Baba Yaga", roots§routes, 13. 1. 2024.