Baba Jaga: slavenska vještica u folkloru: Živi u kolibi na kokošjim nogama, vozi se u stupi i mete tragove metlom. Jednoj junakinji prijeti da će je pojesti, a kraljeviću daje savjet. Što o njoj kaže sama bajka, a što tumači?
Ben Jonson i The Masque of Queens (1609.): vještice s bilješkama ispod crte: Dvorska maska iz 1609. otvara se plesom jedanaest vještica, a Jonson je uz svaki njihov čin u tiskanom tekstu dodao bilješke: tko je to u starini ili u njegovo doba zapisao. Tako je zabava postala i popis onoga što su učeni ljudi znali o vješticama.
Čarobnjakov šegrt: od Lukijana do Goethea: Prizor oživljenog predmeta koji nosi vodu dok ne poplavi kuću stariji je od Goethea: Lukijan ga je u 2. stoljeću ispričao o tučku, a ne o metli.
Hermetički red Zlatne zore: što je zapravo bio: Londonski red koji je okupio pjesnike, glumice i pisce tvrdio je da potječe od drevne tajne tradicije. Povjesničari pokazuju da je red svoj sustav slagao od onoga što je viktorijansko doba već imalo: knjiga, društava i rukopisa sporna podrijetla.
Margaret Murray i hipoteza o vještičjem kultu: Knjiga iz 1921. tvrdila je da su progonjene vještice bile vjernice drevne pretkršćanske religije. Teorija je desetljećima uvjeravala čitatelje, a danas je mnogi povjesničari odbacuju.
Pu Songling i Priče iz kineskog studija: Zašto je učenjak koji nije prošao na višem ispitu zapisao priče o lisicama što se pretvaraju u ljude, o učeniku koji uči prolaziti kroz zid i o ispitu u zagrobnom svijetu?