Vještica u Grimmovim bajkama: kako se mijenjala između izdanja 1812. i 1857.

U prvom izdanju zlo je došlo od majke. Zašto su je braća Grimm kasnije pretvorila u maćehu?

Ilustracija Alexandera Zicka uz Ivicu i Mariju: starica s crvenom maramom na vratima kućice u šumi pozdravlja dvoje djece
Alexander Zick (1845.–1907.), ilustracija uz Ivicu i Mariju, javno vlasništvo, Wikimedia Commons

Ukratko

  • Braća Grimm objavljivala su svoje bajke u više izdanja, od prvog 1812. do sedmog 1857.; tekst se među izdanjima mijenjao. [1][2]
  • U Ivici i Marici žena je u rukopisu iz 1810. i prvom izdanju 1812. "majka"; "maćeha" se prvi put pojavljuje u četvrtom izdanju (1840.), a u izdanju iz 1857. riječ "maćeha" stoji jednom, "majka" dvaput, a "žena" oko dvanaest puta. [1]
  • U Snjeguljici je u izdanju iz 1812. protivnica djevojčice njezina majka; od 1819. majka umire pri porodu, a protivnica je maćeha. [2]

Zanimljivost

Prema Ashlimanu, dječji stih kojim djeca u Ivici i Marici odgovaraju vještici 1813. je dodala Dortchen Wild, a braća su priču vjerojatno čula u njezinu domu. [1]

Što su "izdanja" Kinder- und Hausmärchen?

Zbirka Kinder- und Hausmärchen ("Dječje i kućne bajke") izlazila je u više izdanja. Ashlimanovi prijevodi uz bajku bilježe razlike među izdanjima; za Snjeguljicu (KHM 53) naveden je izvornik "konačno izdanje (Berlin, 1857.)". [1][2]

Ivica i Marica: od majke do maćehe

Ashliman u bilješkama navodi da je drvosječina žena u rukopisu iz 1810. i u prvom izdanju iz 1812. jasno i više puta nazvana majkom. Riječ "maćeha" prvi se put pojavljuje u četvrtom izdanju (1840.), iako je "majka" na nekim mjestima zadržana. U sedmom izdanju (1857.) ona je jednom "maćeha", dvaput "majka", a oko dvanaest puta samo "žena". [1]

U prijevodu iz 1857. žena nagovara muža da napusti djecu i "ne da mu mira" dok ne pristane. [1] Kasnije se mijenja i otac: nešto je blaži i zamišljeniji, a njegova rečenica da bi bilo bolje podijeliti zadnji zalogaj s djecom dodana je 1819. [1] Wilhelm Grimm je tijekom izdanja dodavao i ukrasne epizode, među ostalim epizodu s patkom pri prelasku vode. [1]

Vještica živi u kućici od kruha s krovom od kolača i prozorima od bistroga šećera; Marica je gurne u peć, zatvori željezna vrata, a "bezbožna vještica izgorjela je bijedno". Pri kraju priče stoji da je žena u međuvremenu umrla. [1] Ashliman uz to bilježi da je dječji stih kojim djeca odgovaraju vještici 1813. doprinijela Henriette Dorothea (Dortchen) Wild, te da su braća Grimm priču vjerojatno čula u kućanstvu Wild. [1]

Snjeguljica: od majke do maćehe i kazna

Prema Ashlimanovim bilješkama, u izdanju iz 1812. Snjeguljičina ljubomorna protivnica jest njezina vlastita majka. Od 1819. majka umire pri porodu, a protivnica postaje maćeha. [2] U izdanju iz 1857. kraljica-maćeha naređuje lovcu da odvede Snjeguljicu u šumu i donese joj kao dokaz smrti pluća i jetru, koje kuhar skuha sa solju, a kraljica ih pojede misleći da su Snjeguljičini. [2]

Promijenio se i događaj s jabukom: od 1819. sluga pri nošenju lijesa posrne i time istrese komadić jabuke, dok u izdanju iz 1812. ljutit sluga, koji nerado nosi lijes, udari usnulu princezu. [2] Kazna u izdanju iz 1857. glasi da kraljica-maćeha mora obuti užarene željezne cipele, koje joj kliještima donesu iz žeravice, i plesati dok ne padne mrtva. [2]

Legenda

U priči iz 1857. vještica živi u kućici od kruha i kolača i gori u peći; kraljica-maćeha u Snjeguljici pleše u užarenim željeznim cipelama. [1][2]

Što znamo

  • Prema Ashlimanovim bilješkama, u Ivici i Marici zla je žena u rukopisu 1810. i izdanju 1812. majka, a "maćeha" se javlja od četvrtog izdanja (1840.). [1]
  • Prema istim bilješkama, u Snjeguljici je u izdanju 1812. protivnica majka, a od 1819. maćeha. [2]
  • U izdanju 1857. kazna Snjeguljičine protivnice jesu užarene željezne cipele; u Ivici i Marici vještica gori u peći. [1][2]
  • Razlog promjene Ashlimanove bilješke ne navode. [1][2]

Otvorena pitanja

  • Zašto su braća Grimm majku zamijenila maćehom? Ashlimanove bilješke razlog ne navode.
  • Kako su razlike izgledale u drugim izdanjima između 1812. i 1857. za pojedinu bajku, i je li ih moguće sustavno usporediti?

Povezane stranice

Za daljnje istraživanje

  • Ashlimanove stranice s bajkama i bilješkama o izdanjima (KHM 15 i KHM 53).
  • Maria Tatar, The Annotated Classic Fairy Tales; Ruth Bottigheimer o Grimmovim bajkama.

Izvori