Bilje i Mjesečeve mijene

Sijati, rezati i brati prema Mjesecu, a imelu rezati zlatnim srpom šestoga dana Mjeseca.

Velika slika šume: na crvenoj drvenoj platformi u krošnji hrasta stoje bijelo odjeveni svećenik s kosijerom i nekoliko bijelo odjevenih žena, a ispod, među stablima, mnoštvo ljudi i bijeli bik
Henri-Paul Motte, Druid koji reže imelu na šesti dan Mjeseca, 1900., javno vlasništvo, Wikimedia Commons

Ukratko

  • Plinije Stariji u *Prirodoslovlju* propisuje da se biljni plodovi bolje reže, beru i spremaju kad Mjesec opada, a na vlažnom tlu sjeme sije u mlađak; isti autor ispravno povezuje plimu i oseku s Mjesecom. [1]
  • Burchard iz Wormsa oko 1008.-1012. propisuje pokoru za promatranje mlađaka pri gradnji kuće i za branje ljekovitog bilja uz zle uroke umjesto uz Vjerovanje i Očenaš. [2]
  • Pokus iz 2014. sa sijanjem rukole i rotkvica u četiri mjesečeve faze našao je učinak uglavnom u fazi rastućeg Mjeseca, ali je riječ o jednom malom pokusu na jednom mjestu. [3]

Zanimljivost

Plinije Stariji u istom djelu pravilno povezuje plimu i oseku s Mjesecom, a ujedno daje popis poljoprivrednih poslova za pojedine mjesečeve mijene. [1]

Što o Mjesecu i poljoprivredi piše Plinije?

Plinije u osamnaestoj knjizi Prirodoslovlja (poglavlje 75) navodi niz pravila. Prema njemu, sva se biljna proizvodnja bolje reže, bere i sprema dok Mjesec opada nego dok raste. Gnojiti valja kad Mjesec opada, a zemlju osobito kad je u sastavu (mlađak) ili u prvoj četvrti. Vepre, bikove, ovnove i jarce valja škopiti kad Mjesec opada, jaja podmetati kvočki u mlađak, jarke kopati noću kad je pun, a korijenje drveća prekrivati u punom Mjesecu. Na vlažnom tlu sjeme valja sijati u mlađak i četiri dana oko njega. Žito i mahunarke valja prozračiti i pospremiti pri kraju Mjeseca. [1] Plinije spominje da je Vergilije, slijedeći Demokrita, čak pojedinim danima Mjeseca pripisao određene poslove, ali kaže da mu je cilj samo korist koja se temelji na poznavanju općih načela. [1]

Isti autor u drugoj knjizi (poglavlje 99) pravilno opisuje da plimu i oseku uzrokuju Sunce i Mjesec: plima dolazi i odlazi dvaput između dva izlaska Mjeseca, a promjene u visini plime ovise o mjesečevim mijenama. Plime su, piše, umjerene od mlađaka do prve četvrti, zatim rastu i najviše su u punom Mjesecu. [1]

Što Plinije kaže o druidima i imeli?

U šesnaestoj knjizi (poglavlje 95) Plinije opisuje štovanje imele u Galiji. Druidi, magi te zemlje, ništa ne drže svetijim od imele i hrasta na kojemu raste; imelu na hrastu nalaze rijetko i beru je uz obrede pune strahopoštovanja. Beru je osobito šestoga dana Mjeseca (latinski izvornik: sexta luna; Bostockov i Rileyjev prijevod ima "petoga"), koji je za njih početak mjeseca i godine; taj dan biraju jer Mjesec, iako još nije na pola puta, već ima veliku moć, a zovu ga imenom koje na njihovu jeziku znači "onaj koji sve liječi". Nakon žrtve i gozbe pod drvećem dovedu dva bijela vola, svećenik u bijeloj odjeći popne se na stablo i zlatnim srpom reže imelu, koju hvataju u bijelo platno; zatim žrtvuju volove i mole da dar bude povoljan. Vjeruju da imela u piću daje plodnost neplodnim životinjama i da je protuotrov. [1]

Što propisuje srednjovjekovni priručnik?

U priručniku za ispovjednike Corrector et medicus Burchard iz Wormsa (oko 1008.-1012.) pita pokajnika je li "motrio mlađak" pri gradnji kuće ili sklapanju braka; to znači dvije godine pokore na određene postne dane. [2] Pita i je li skupljao ljekovito bilje "uz zle uroke", a ne uz Vjerovanje i Očenaš; za to propisuje deset dana kruha i vode. [2] Priručnik time ne tvrdi da mlađak ili bilje imaju moć, nego osuđuje običaje koji su ih pratili.

Što pokazuje jedan suvremeni pokus?

Menin i suradnici objavili su 2014. u Revista Brasileira de Agroecologia pokus na Sveučilištu države Mato Grosso (UNEMAT, Tangará da Serra): rukolu i rotkvice sijali su u četiri mjesečeve faze (rastući, puni, opadajući Mjesec i mlađak), u pokusnim parcelama od 1,0 × 1,5 m, s pet ponavljanja. [3] Kod rukole je rastući Mjesec značajno utjecao na broj i širinu listova, ali ne i na zelenu masu; kod rotkvice je rastući Mjesec imao najveći značajan utjecaj na sve mjerene značajke. [3] Riječ je o jednom pokusu na jednom lokalitetu s dvije kulture, pa iz njega ne slijedi opće pravilo. [3]

Legenda

Prema Pliniju, galski druidi imelu beru zlatnim srpom na šesti dan Mjeseca (latinski izvornik; engleski prijevod ima peti) i vjeruju da liječi i da je protuotrov. [1]

Plinije navodi da se sva biljna proizvodnja bolje reže, bere i sprema dok Mjesec opada, a sjeme na vlažnom tlu sije u mlađak. [1]

Prema Burchardovu priručniku, mlađak se motrio pri gradnji kuće i sklapanju braka. [2]

Ključne osobe i pojmovi

  • Plinije Stariji: Rimski pisac čije *Prirodoslovlje* sadrži pravila o Mjesecu i opis druidskog branja imele. [1]
  • Imela: Biljka koja raste na stablima; Plinije je opisuje kao svetu druidima. [1]
  • Mlađak (*conjunction, interlunium*): Vrijeme kad Mjesec nije vidljiv; kod Plinija se uz njega vežu pojedini poslovi. [1]
  • Burchard iz Wormsa: Biskup koji je u priručniku za ispovjednike propisao pokoru za motrenje mlađaka i branje bilja uz uroke. [2]

Što znamo

  • Plimu i oseku uzrokuju Sunce i Mjesec; Plinije to opisuje pravilno. [1]
  • Plinije donosi pravila o sijanju, rezanju i spremanju prema mjesečevim mijenama, ali ne navodi dokaze za njih. [1]
  • Jedan suvremeni pokus na rukoli i rotkvicama našao je značajan učinak sijanja u fazi rastućeg Mjeseca, ali samo na jednom mjestu i s malo parcela. [3]

Otvorena pitanja

  • Mogu li se rezultati iz Brazila ponoviti na drugim mjestima i s drugim kulturama? Autori pokus opisuju samo za svoja dva usjeva. [3]

Povezane stranice

Izvori