Abrakadabra: amulet protiv groznice

Najstariji poznati zapis slavne čarobne riječi nije iz bajke nego iz rimskog liječničkog priručnika u stihovima, kao uputa za amulet protiv groznice.

Srebrni križ-talisman iz 6. ili 7. stoljeća s urezanim magijskim motivima koji se temelje na riječi abrakadabra, izložen u muzeju Cluny
Merovinški križ-talisman s magijskim motivima utemeljenima na Abrakadabri (srebro s niellom, 6.–7. st.), Musée de Cluny, fotografija Cangadoba, 2017., CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons

Ukratko

  • Najstariji poznati zapis riječi *abracadabra* nalazi se u rimskom liječničkom spjevu *Liber medicinalis* iz 3. stoljeća, u poglavlju o groznici koju Grci zovu *hemitritaios*. [1][3]
  • Uputa kaže: riječ napiši na list i ponavljaj je ispod, svaki put bez posljednjeg slova, dok ne ostane jedno slovo, pa list objesi oko vrata lanenom niti. [1][2]
  • Isti spjev u susjednom poglavlju odbacuje liječenje zapjevima kao "isprazno praznovjerje", a odmah zatim preporučuje abrakadabru; priručnik ne povlači oštru crtu između liječenja i magije. [2][4]

Zanimljivost

Serenus ne spominje trokut: stih traži da slova postupno nestaju dok ne ostane uski stožac, a trokut je način crtanja koji bilježi Defoe. [1][5]

Gdje se riječ prvi put pojavljuje?

Liber medicinalis je medicinski priručnik u heksametrima, a pripisuje se Kvintu Sereniju, kojega se obično naziva Serenus Sammonicus. [2] Breedlove i Arguin, autori eseja o eliminaciji malarije, smještaju ga u 3. stoljeće i kažu da je bio liječnik cara Karakale; njegovu knjigu navode kao najraniji poznati zapis riječi abracadabra. [3] Priručnik je podijeljen u kratka poglavlja s receptima. U poglavlju LI, naslovljenom Hemitritaeo depellendo ("O tjeranju polutrodnevne groznice"), pjesnik prvo kaže da je ta bolest smrtonosnija i da je Grci nazivaju riječju za koju, misli on, preci nisu mogli ni htjeli naći latinski naziv. Zatim slijedi uputa s riječju. [1] Breedlove i Arguin taj oblik groznice izjednačuju s malarijom. [3]

Što točno kaže uputa?

Latinski stihovi glase: inscribes chartae quod dicitur abracadabra saepius et subter repetes, sed detrahe summam et magis atque magis desint elementa figuris singula, quae semper rapies, et cetera figes, donec in angustum redigatur littera conum: his lino nexis collum redimire memento. [1] Prema talijanskom prijevodu Cesarea Ruffata, koji prikazuje Perini, to znači: napiši na list izreku, ponavljaj je mnogo puta, a u svakom retku ispusti završno slovo i prepiši preostala dok ne ostane jedno slovo u obliku oštra stošca; list objesi o vrat lanenom niti. [2] U originalu se ne spominje trokut; govori se o "uskom stošcu", pa je trokut kasniji način crtanja tog niza redaka. [1] Defoe je crta kao trokut. [5]

Što je još u istom poglavlju?

Pjesnik odmah dodaje druge lijekove za istu groznicu: neki, kaže, hvale mast od lava, a koralj, ako ga netko želi povezati grimizom i dodati mu prave smaragde i bisernu bobicu blistavo bijele boje, kao vrpca oko bolesnikova vrata, prema pjesniku, "tjera smrtonosne bolesti" čudesnom snagom. [1] U prethodnom poglavlju, o groznici koja se vraća svakoga dana, navodi predmete za nošenje oko vrata, među njima kosti nađene u ogradama kuća, te dodaje da o mnogim "čudovištima riječi" šuti, jer isprazno praznovjerje i uplašeni roditelji vjeruju da se groznica može otjerati raznim zapjevima. [4] Perini u prikazu Ruffatova prijevoda primjećuje isti obrat: poglavlje L odbacuje formule, a poglavlje LI "bez ikakve skepse" propisuje abrakadabru. [2]

Što je bilo kasnije?

Daniel Defoe u Dnevniku kužne godine opisuje London za kuge: ljudi, kaže, nose čarolije, amulete i papire vezane u čvorove, a među njima i riječ Abracadabra napisanu u obliku trokuta ili piramide. Defoe tu praksu osuđuje kao ludost i bezbožnost, jer je kuga, kaže, ruka Božja, a ne zloduh koji se tjera znakovima. [5] Defoe piše kao pripovjedač kroničar, pa je to opis običaja kako ga on prikazuje, a ne popis zabilježenih slučajeva.

Kronologija

  1. 3. stoljeće: Serenus u spjevu *Liber medicinalis* propisuje abrakadabru protiv groznice. [1][3]
  2. Kasnije: Defoe opisuje riječ u obliku trokuta među amuletima protiv kuge u Londonu. [5]

Ključne osobe i pojmovi

  • Quintus Serenus (Serenus Sammonicus): Autor priručnika *Liber medicinalis*. [1][3]
  • *Hemitritaios*: Grčki naziv groznice za koju je uputa; Breedlove i Arguin ga zovu *semitertian* i izjednačuju s malarijom. [1][3]
  • Abrakadabra: Riječ koja se pisala u nizu redaka kojima je otpadalo posljednje slovo. [1]

Što znamo

  • U poglavlju LI *Liber medicinalis* stoji uputa o pisanju riječi *abracadabra* u redovima koji se skraćuju, s vezanjem lanenom niti oko vrata. [1]
  • Isti priručnik u poglavlju L odbacuje zapjeve kao praznovjernost, a u LI ipak preporučuje riječ i druge predmete koji se nose oko vrata. [1][2][4]
  • Prema izvoru, uputa nalaže "uski stožac" slova, a ne izričito trokut. [1]
  • Breedlove i Arguin navode da takvi postupci protiv malarije nisu djelovali. [3]

Otvorena pitanja

  • Odakle sama riječ? Serenus je ne tumači, a ovaj članak ne iznosi nijedno tumačenje podrijetla jer ga nijedan od ovdje korištenih izvora ne dokazuje. [1][3]

Povezane stranice

Za daljnje istraživanje

  • Perinijev prikaz sadrži talijanski prijevod poglavlja LI uz opis cijelog priručnika. [2]

Izvori