Math i Gwydion: magija u velškom Mabinogionu

Gwydion od gljiva stvara štitove da bi prevario Pryderija, a Math i Gwydion od cvijeća stvaraju ženu; za neka zla djela slijede kazne preobrazbom u životinju.

Hrastov stol u srednjovjekovnoj kamenoj dvorani: rezbareni štap, svežanj cvijeća i hrastovih grančica, svijeća, zdjela, vuneno platno i klupko, a kroz prozor brdo s kamenim dvorcem u sumrak
Ilustracija izrađena za ovu stranicu uz pomoć alata umjetne inteligencije

Ukratko

  • U četvrtoj grani Mabinogija čarobnjak Math, gospodar Gwynedda, i njegov nećak i učenik Gwydion rabe čarobni štap, iluzije i preobrazbe: Gwydion od gljiva stvara štitove kojima vara Pryderija, a zajedno od cvijeća stvaraju djevojku Blodeuwedd. [1]
  • Math kažnjava nećake preobrazbom u jelene, divlje svinje i vukove, po godinu dana u svakom liku. [1]
  • Priča je zapisana u srednjovjekovnom rukopisu; u njoj se likove "krsti", a koplje se smije izrađivati samo za vrijeme "žrtve" nedjeljom. Je li u pozadini starija predaja, ti izvori ne dokazuju: Rhys prihvaća Arnoldovu tezu o starijoj podlozi, ali ne raspravlja o podrijetlu. [1][2]

Gdje je priča zapisana?

Pripovijest o Mathu četvrta je od "četiriju grana Mabinogija", uz priče o Pwyllu, Branwen i Manawyddanu. U predgovoru uz izdanje velškog teksta iz 1887. Rhys tvrdi da se naziv mabinogi s pravom može primijeniti samo na te četiri grane; riječ mabinog označava književnog šegrta, mladića koji uči umijeće stiha, pa zbirka nije zbirka dječjih priča. [2] Izdanje Rhysa i Evansa donosi tekst Crvene knjige iz Hergesta, velike zbirke velške proze i stihova pisane pismom svojstvenim drugoj polovici 14. stoljeća. [2]

Rabi se engleski prijevod Lady Charlotte Guest (izdanje iz 1877.) uz njezine bilješke, koje donose mnoge navode iz velških tradicija i trijada. [1] Valja razlikovati što stoji u priči i što su kasniji pisci i prevoditelji dodavali uz nju.

Što se događa u priči?

Math, sin Mathonwyjev, vlada Gwyneddom, a Pryderi, sin Pwyllov, jugom. Math ne može živjeti ako mu stopala ne počivaju u krilu djevice, osim u ratu; sada je to Goewin. [1] Njegov nećak Gilvaethwy zaljubi se u nju, a brat mu Gwydion osmisli podvalu. [1]

Svinje i iluzija. Gwydion s pratnjom u liku pjevača stiže k Pryderiju i traži svinje koje je ovaj dobio od Arawna, kralja Annwna. Pryderi ih ne smije dati zbog dogovora sa svojom zemljom, prema kojem svinje ne smiju otići dok ne daju dvostruko potomstvo. Gwydion čarolijom stvara dvanaest konja, dvanaest hrtova i dvanaest štitova; štitovi su, prema tekstu, načinjeni od gljiva. Pryderi ih zamijeni za svinje. Gwydion upozorava svoje da "iluzija ne traje dulje od jednog sata do istog sata sutradan". [1] Pryderi skuplja vojsku i progoni ih; dolazi do rata, a Pryderi pogiba u dvoboju "snagom, žestinom i čarolijama Gwydiona". Guestina bilješka pobjedu pripisuje Mathu. [1]

Zlo prema Goewin. Dok je Math u ratu, Gilvaethwy protiv Goewinine volje zauzme Mathov ležaj i liši je djevičanstva. Po Mathovu povratku Goewin kaže da je na nju izvršen napad i optuži oba nećaka. Math joj obećava naknadu i uzima je za ženu. [1] Gwydiona i Gilvaethwyja kažnjava svojim čarobnim štapom: godinu dana jesu jeleni, zatim divlje svinje, zatim vukovi, i svake godine dolaze pod njegov zid s mladunčetom, koje Math krsti i daje mu ime (Hydwn, Hychdwn, Bleiddwn); Hychdwna izričito preobrazi u mladića. [1] Nakon tri godine vraća im ljudski lik, kaže da im je kazna za nepravdu dostatna i oprašta im. [1]

Arianrod, Dylan i Llew. Math traži djevicu koja će mu držati stopala i Gwydion predlaže svoju sestru Arianrod. Math od nje traži da pređe preko njegova štapa kako bi se provjerilo da je djevica: tada se pojavi dječak Dylan, koji se čim je kršten baca u more, a iza njega i manje biće koje Gwydion skriva u škrinju. Iz škrinje poslije izlazi dječak. [1] Arianrod odbija dati mu ime, a zatim oružje; Gwydion obje zapreke zaobilazi iluzijom. Od šaša i morskih trava načini čamac, a sebe i dječaka preobrazi u postolara i njegova pomoćnika; kad dječak pogodi carića, malu pticu, Arianrod nehotice kaže riječi po kojima dobiva ime "Llew Llaw Gyffes" (Guest ga prevodi kao "lav čvrste ruke"). Zatim kao pjevači dolaze u njezin dvorac, Gwydion izazove viku i zvuk truba, Arianrod opisuje lađe oko dvorca, i ona naoruža Llewa; kad shvati prijevaru, kaže da Llew nikad neće imati ženu iz roda koji sada nastanjuje ovu zemlju. [1]

Blodeuwedd. Math i Gwydion "čarolijom i iluzijom" od cvjetova hrasta, žutilovke i končare (u Guestinu prijevodu oak, broom, meadow-sweet) stvaraju najljepšu djevojku i daju joj ime Blodeuwedd. [1] Ona se zaljubi u lovca Gronwa Pebyra, a njih dvoje se dogovore da ona dozna kako se Llew može ubiti. Llew kaže da ga ne mogu ubiti ni u kući ni izvan nje, ni na konju ni pješice, osim kopljem koje se izrađuje godinu dana, i to samo za vrijeme žrtve nedjeljom, kad stoji jednom nogom na jarcu, a drugom na rubu kace za kupanje pod krovom, uz rijeku. Gronw ga rani otrovnim kopljem; Llew u liku orla nestaje. [1]

Povratak i kazna. Gwydion slijedi svinju do drveta na kojem sjedi orao, na pjesmu englyn orao silazi, a Gwydion ga udarcem štapa vraća u ljudski lik; Llew je samo koža i kosti, a liječnici ga izliječe. [1] Blodeuwedd bježi s djevojkama; one se utope u jezeru, a nju Gwydion pretvara u sovu: ptice će je goniti, ali zadržava ime Blodeuwedd. [1] Llew Gronwu odgovara da mora stati gdje je on stajao dok je bio pogođen; Gronw se zaklanja kamenom pločom, ali Llewovo koplje probije ploču i ubije ga. [1]

Kakva je magija u priči?

U priči se pojavljuje nekoliko različitih postupaka: čarobni štap kojim se mijenja lik ili provjerava djevičanstvo; iluzije koje traju ograničeno vrijeme; stvaranje bića od cvjetova; izricanje sudbine ("neće imati ime dok mu ga ja ne dam") koja se zaobilazi lukavstvom; pjesma (englyn) kojom se priziva ptica. [1] Priča ne opisuje nikakav obred ni ne objašnjava kako štap djeluje. Kazne preobrazbom u životinju snalaze Gwydiona i Gilvaethwyja (jeleni, svinje, vukovi) te Blodeuwedd (sova); Gronw je ubijen kopljem. [1]

Math Gwydiona i Gilvaethwyja kažnjava zbog nepravde učinjene njemu, a ne zbog magije. [1] Likove se "krsti" (Hydwn, Hychdwn, Bleiddwn, Dylan i Blodeuwedd); Dylan pritom krštenjem preuzima narav mora. [1]

Što su dodali kasniji tumači?

Guest u bilješkama ističe da su Math i Gwydion čarobnjaci koji se pojavljuju u velškim trijadama i pjesmama pripisanima Taliesinu; navodi i da je Gwydion astronom po kojem se Mliječna staza zove Caer Gwydion, a zvježđe Sjeverna kruna zove se Caer Arianrod, po Arianrod. [1] To su tvrdnje iz njezinih bilješki. Rhys navodi Arnoldovu tvrdnju da srednjovjekovni pripovjedač "pljačka" starinu čiju tajnu ne posjeduje posve, i smatra je sve značajnijom što se bolje proučavaju izvornici; to je mišljenje iz 19. stoljeća i ne govori kakva je bila vjera iz koje bi priča potekla. [2] Tekst sam ne spominje druide ni bogove.

Legenda

Gwydion čarolijom stvara dvanaest konja, dvanaest hrtova i dvanaest štitova od gljiva i tako varkom dobiva Pryderijeve svinje; iluzija traje jedan dan. [1]

Math štapom pretvara Gwydiona i Gilvaethwyja u jelene, divlje svinje i vukove, svakoga u jednoj godini. [1]

Math i Gwydion od cvijeća hrasta, žutilovke i končare stvaraju Blodeuwedd. [1]

Gwydion pjesmom i štapom vraća Llewa iz orlova lika, a Blodeuwedd pretvara u sovu. [1]

Ključne osobe i pojmovi

  • Math: Gospodar Gwynedda, čarobnjak; u Guestinim bilješkama Math ab Mathonwy. [1]
  • Gwydion: Njegov nećak i učenik, majstor iluzija i pripovjedač. [1]
  • Gilvaethwy: Gwydionov brat, koji je Goewin protiv njezine volje lišio djevičanstva. [1]
  • Goewin: Djevica Mathovih stopala. [1]
  • Pryderi: Gospodar južnih zemalja, ubijen u dvoboju. [1]
  • Arianrod: Gwydionova sestra, majka Dylana i Llewa. [1]
  • Llew Llaw Gyffes: Dječak kojem Gwydion lukavstvom dobiva ime i oružje. [1]
  • Blodeuwedd: Žena stvorena od cvijeća, na kraju preobražena u sovu. [1]
  • Gronw Pebyr: Gospodar Penllyna, Blodeuweddin ljubavnik koji ranjava Llewa; ubija ga Llew. [1]
  • *Mabinogi*: Naziv za četiri grane; *mabinog* je književni šegrt. [2]

Što znamo

  • Priča je u Crvenoj knjizi iz Hergesta, čije pismo odgovara drugoj polovici 14. stoljeća; Guestin prijevod prvo je izašao 1838., a ovdje je rabljeno izdanje iz 1877. [1][2]
  • Prema Rhysu, naziv *mabinogi* odnosi se samo na četiri grane i ne znači dječje priče. [2]
  • U tekstu Math preobražava štapom, a bića nastaju čarolijom i iluzijom; likove se "krsti". [1]
  • Priča ne opisuje obred; ono što o Mathovoj ili Gwydionovoj magiji znamo iz drugih velških tekstova potječe iz Guestinih bilješki. [1]

Otvorena pitanja

  • Koliko je priča starija od rukopisa u kojem je zapisana i koje je izvore pisac koristio? Rhys izričito ne raspravlja o podrijetlu priča. [2]
  • Koliko Guestine bilješke o Taliesinu i trijadama odražavaju stvarnu srednjovjekovnu predaju? [1]

Povezane stranice

Izvori