Velebilje (belladonna) u Gerardovu herbalu

Trojica dječaka iz Wisbecha pojela su sjajne crne bobe velebilja, a Gerard je poručio da se te opake biljke bace iz vrtova.

Obojena botanička ploča velebilja: razgranata stabljika sa širokim zelenim listovima, smeđeljubičastim zvonolikim cvjetovima i sjajnom crnom bobom u zelenoj čaški, uz crteže presjeka cvijeta i ploda; natpis Gemeine Tollkirsche, Atropa Belladonna
Atropa belladonna, ploča 491 iz Otto Wilhelm Thomé, Flora von Deutschland, Österreich und der Schweiz, Gera 1885., javno vlasništvo, Wikimedia Commons

Ukratko

  • **Vrlo otrovna biljka.** Svi joj biljni dijelovi, osobito plodovi, sadrže otrovne alkaloide; ovaj članak opisuje povijesne zapise, ne preporučuje nikakvu uporabu. [2]
  • Gerard (herbal iz 1633.) piše da san od velebilja može završiti smrću; dvojica od trojice dječaka umrla su u manje od osam sati. [1]
  • Culpeper upozorava da se obični (bezopasniji) noćni sjen ne smije zamijeniti sa smrtonosnim velebiljem. [3]

Što je velebilje?

Velebilje (Atropa belladonna) zeljasta je trajnica iz porodice pomoćnica, do 150 cm visoka, sa širokim listovima, pojedinačnim zvonolikim cvjetovima i sjajnom crnom bobom debljine 1 do 1,5 cm. Raste na šumskim čistinama, sječinama i uz rubove šuma u zoni gorskih bukovih šuma. Svi dijelovi, osobito listovi nakon cvatnje i plodovi, sadrže otrovne alkaloide (hioscijamin, atropin i druge) koji mogu izazvati ubrzan puls, halucinacije, gubitak vida, gušenje, a pri težim trovanjima i smrt. [2]

Što piše Gerard (1633.)?

Gerard biljku naziva "Dwale, or deadly Nightshade" (usnuli ili smrtonosni noćni sjen). Opisuje je kao biljku s okruglim, crnkastim stabljikama visokim oko šest stopa i velikim tamnozelenim listovima, s malim šupljim zvonastim cvjetovima izblijedjele purpurne boje te okruglim bobama veličine crne trešnje, koje su prvo zelene, a zrele "crne kao gagat". [1] Piše da raste na neobrađenim mjestima uz putove i morske močvare, vrlo obilno u Lincolnshireu i na otoku Ely kod Walsokena u blizini Wisbecha; sam ju je našao pred Highgateom. [1]

Među imenima navodi latinsko Solanum somniferum ("uspavljujući noćni sjen"), englesko Dwale, a za Mlečane i Talijane da je zovu Bella dona. [1] Dodaje da se biljka "vrlo približava" Teofrastovoj mandragori, o mandragori vidi zaseban članak. [1]

O djelovanju piše da ta vrsta noćnog sjena izaziva spavanje, "smućuje um" i donosi ludilo ako se pojede nekoliko bobica, a ako ih je više, ubija. [1] Svoj savjet izražava otvoreno: neka se biljka protjera iz vrtova i svake upotrebe, jer je tako "bijesna i smrtonosna". [1]

Slučaj iz Wisbecha

Gerard bilježi da su trojica dječaka iz Wisbecha na otoku Ely pojela "ugodan i lijep" plod. Dvojica su umrla za manje od osam sati, a treći je preživio. [1] Poučak iz toga izvodi izravno: iz vrtova i blizine kuća, gdje se igraju djeca, treba ukloniti te biljke, jer je sjajna crna boba tako privlačna da može namamiti dijete. [1] Gerard time ne daje uputu o liječenju, nego upozorenje roditeljima.

Što piše Culpeper?

Culpeper (izdanje 1850.) opisuje obični noćni sjen kao hladnu biljku koju drži bezopasnom (za razliku od većine ostalih noćnih sjena) te savjetuje: "pripazite da smrtonosni noćni sjen ne zamijenite ovim", a ako ga ne poznajete, "ostavite oba i nećete naškoditi". [3] To je isto upozorenje drugim riječima: srodne biljke lako se zamijene, a jedna je od njih smrtonosna.

Legenda

Velebilje se vrlo približava Teofrastovoj mandragori. [1]

Ime *bella donna* (lijepa žena) potječe od davne kozmetičke uporabe za širenje zjenica. [2]

Ključne osobe i pojmovi

  • Velebilje (*Atropa belladonna*): Vrlo otrovna biljka iz porodice pomoćnica. [2]
  • Dwale: Gerardovo englesko ime za usnulo ili smrtonosno velebilje. [1]
  • Bella dona: Talijansko ime koje Gerard bilježi. [1]
  • John Gerard: Engleski herbalist; autor herbala iz kojeg dolazi opis i slučaj iz Wisbecha. [1]

Što znamo

  • Velebilje je stvarna i vrlo otrovna biljka; svi dijelovi sadrže alkaloide koji mogu izazvati halucinacije, gubitak vida, gušenje i smrt. [2]
  • Gerard ne povezuje velebilje s vješticama ni čarobnjaštvom; njegov je zapis opis biljke i upozorenje. [1]
  • Velebilje nije lijek za samoliječenje i ne smije se uzimati. [2]

Povezane stranice

Za daljnje istraživanje

  • Culpeper, N. (1850). The Complete Herbal, izdanje J. Kelly.

Izvori