Vračevi u Nestorovu ljetopisu: Suzdalj 1024. i Rostovska zemlja 1071.
Dok traje glad, putujući vračevi pokazuju žene koje, tvrde, kvare žito i ribu. Ljetopis ih opisuje kao đavolom nadahnute, a njihove riječi donosi samo unutar kroničarova okvira.
Ukratko
- Ljetopis bilježi da su 1024. u Suzdalju vračevi ("magicians" u Crossovu prijevodu) ubijali starije ljude govoreći da će pokvariti žetvu, a da je knez Jaroslav po dolasku vračeve uhvatio i raspršio, a neke kaznio. [1]
- Za 1071. i glad u Rostovskoj zemlji piše da su dva vrača iz Jaroslavlja po trgovištima duž Volge pokazivala žene koje navodno utječu na žito, ribu i krzno, i ubijala ih; stanovnici Bjeloozera zarobili su ih, a Jan, sin Višatin, naredio je lađarima da osvete svoje, i oni su ih objesili o hrast. [1]
- Sve to piše kroničar koji vračeve prikazuje kao đavolom nadahnute, pa ljetopis donosi njihove riječi samo unutar njegova okvira. [1]
Što je ljetopis i tko ga je pisao?
Ruski prvi ljetopis, nekoć zvan Nestorovim, a danas u modernoj slavističkoj literaturi najčešće "Povijest minulih ljeta" (u Crossovoj transkripciji Povest Vremennykh Let), obuhvaća razdoblje od 852. do drugog desetljeća 12. stoljeća. Prevoditelj Samuel H. Cross piše da se do 19. stoljeća tekst pripisivao redovniku Nestoru, a da moderni istraživači njegovo autorstvo dovode u sumnju i nastoje pokazati da je djelo zbirka starijih ljetopisnih tekstova. [1] Dvije su glavne redakcije: Laurentijevska, prepisana između 14. siječnja i 20. ožujka 1377. za suzdaljskog kneza Dmitrija Konstantinoviča, i Hipatijevska iz sredine 15. stoljeća. U Laurentijevskoj redakciji bilješku iz 1116. potpisuje Silvestar, prior samostana sv. Mihovila. [1]
Suzdalj 1024.
Pod godinom 6532. (1024.) ljetopis piše da su se u Suzdalju pojavili vračevi koji su, "po đavolskom nadahnuću", ubijali starije ljude govoreći da će pokvariti žetvu. U cijeloj je zemlji nastala zbrka i glad, a ljudi su duž Volge odlazili k Bugarima i od njih kupovali žito. Kad je knez Jaroslav čuo za vračeve, otišao je u Suzdalj, uhvatio ih i raspršio, a neke je kaznio, rekavši da Bog svakoj zemlji šalje glad, kugu, sušu ili drugu kaznu za grijehe, a čovjek to ne razumije. [1]
Rostovska zemlja 1071.
Za 1071. ljetopis opisuje glad u rostovskom kraju i dolazak dvojice vračeva iz Jaroslavlja, koji su tvrdili da znaju tko ometa opskrbu hranom. Idući duž Volge, na svakom bi trgovištu pokazivali "najljepše žene", rekavši da jedna utječe na žito, druga na ribu, treća na krzno. Stanovnici su dovodili sestre, majke i žene, a vračevi su ih ubadali u leđa i navodno vadili iz tijela žito ili ribu. Ubili su mnogo žena i prisvojili njihovu imovinu. [1] Kad su stigli u Bjeloozero, za njima je išlo oko tri stotine ljudi. Jan, sin Višatin, koji je tada ondje skupljao danak za kneza Svjatoslava, zatražio je da mu se vračevi predaju. Njihovi su sljedbenici to odbili. Jan je s dvanaestoricom naoružanih ljudi krenuo u šumu; u okršaju je on sam ranio jednog od protivnika, a protivnici su pobjegli u šumu ubivši njegova svećenika. Stanovnici Bjeloozera naposljetku su vračeve zarobili i doveli k njemu. [1]
Na pitanje zašto ubijaju, vračevi odgovaraju da žene priječe obilje i da će se ono vratiti kad ih uklone. Jan to odbacuje kao laž, a kad mu vračevi izlože svoju priču o postanku čovjeka (Bog se okupao, nakon znojenja se obrisao slamom i bacio je s neba na zemlju, pa su se Bog i Sotona prepirali tko će od nje stvoriti čovjeka), kaže da ih je na zlo naveo đavao. Odgovaraju da vjeruju u "Antikrista" koji stoluje u ponoru. Jan ih daje istući i počupati im brade te ih dvaput pita što im govore njihovi bogovi; odgovaraju da će morati pred Svjatoslava, a poslije da neće ostati živi. Kod ušća Šeksne pita lađare je li im netko od rodbine bio ubijen: jednome je ubijena majka, drugome sestra, a trećemu rodbina. Naređuje im da osvete svoje, a oni vračeve objese o hrast; sljedeće noći, kad je Jan već otišao, pojede ih medvjed. [1]
Druge priče o vračevima uz 1071.
Kroničar uz 1071. bilježi i druge zapise. U Kijevu je neki vrač, "nadahnut đavolom", tvrdio da će za pet godina Dnjepar poteći unatrag i da će Grčka i Rus zamijeniti mjesta; neupućeni su mu povjerovali, vjernici su ga ismijali, a on je jedne noći nestao. [1] Otprilike u isto vrijeme, kaže ljetopis, neki je Novgorođanin otišao k vraču među Čude, a vrač je, ušavši u trans, rekao da se bogovi ne usuđuju prići jer čovjek nosi znak kojeg se boje; Novgorođanin je skinuo križ i stavio ga izvan kuće. Vrač je opisao svoje bogove kao crnih lica, krilate i repate, koji žive u ponorima. [1] Za kneza Gleba u Novgorodu pojavio se vrač koji je sebe predstavljao kao boga i obećao hodati preko Volhova; narod se podijelio, a Gleb je sjekirom, sakrivenom pod odjećom, udario vrača i ubio ga. Ljetopis za taj događaj ne navodi godinu. [1]
Kako čitati taj tekst?
Kroničar vračeve prikazuje kroz vlastiti okvir i tumačenje: njihove riječi donosi kao navedeni govor, ali ih uokviruje kao đavolski nadahnute. Njegovo je objašnjenje da su ih potaknuli đavoli, koji ne poznaju ljudske misli, pa su vračevi zato i sami nasjeli: da su znali budućnost, ne bi došli na mjesto gdje će ih zarobiti. [1] Dodaje da se magija provodi đavolskim poticajem te da se posebno preko žena ostvaruju paklene čarolije, jer je đavao u početku prevario ženu, a ona je prevarila muškarca; spominje i Šimuna Maga te Janesa i Jambre. To je kroničarov stav, a ne činjenica. [1] Ubojstvo vračeva opisuje kao zasluženu kaznu Božjom rukom. [1]
Ono što se u tekstu može pratiti jest okvir događaja: glad, optužbe protiv žena, ubojstva i kazna za ubojice. [1] Izrazi poput "Antikrist" i priča o Bogu i Sotoni stoje u kroničarovu prepričavanju, pa nije jasno koliko su vjerni riječima vračeva.
Legenda
Vračevi tvrde da znaju koje žene utječu na žito, ribu i krzno i da bi iz njihovih tijela mogli izvaditi žito ili ribu. [1]
Vrač iz Kijeva navješćuje da će Dnjepar poteći unatrag. [1]
Vrač iz Novgoroda obećava da će hodati preko rijeke Volhov. [1]
Prema kroničaru, vračeve potiče đavao. [1]
Prema prepričanom govoru vrača među Čudima, njegovi bogovi žive u ponorima. [1]
Ključne osobe i pojmovi
- Vračevi: U Crossovu prijevodu "magicians". [1]
- Jaroslav: Knez koji je 1024. došao u Suzdalj i kaznio neke vračeve. [1]
- Jan, sin Višatin: Skupljao je danak za kneza Svjatoslava; 1071. u Bjeloozeru tražio je vračeve i naredio osvetu nad njima; u Crossovu prijevodu Yan, son of Vyshata. [1]
- Svjatoslav: Knez u čije je ime Jan skupljao danak. [1]
- Povijest minulih ljeta: Ruski prvi ljetopis, nekoć zvan Nestorovim. [1]
- Laurentijevska redakcija: Rukopis prepisan 1377. za kneza Dmitrija Konstantinoviča. [1]
Što znamo
- Ljetopis spominje vračeve u Suzdalju 1024. te u Rostovskoj zemlji i Kijevu 1071.; uz taj unos stoje i priče o vraču među Čudima i o vraču u Novgorodu za kneza Gleba, bez izričite godine. [1]
- Prema ljetopisu, glad je bila povod za optužbe protiv žena i za ubojstva; vračeve su zarobili stanovnici Bjeloozera, a objesili su ih lađari po Janovoj zapovijedi. [1]
- Vračevi su u tekstu prikazani kao đavolom nadahnuti. [1]
- Prema Crossu, moderni istraživači osporavaju Nestorovo autorstvo i nastoje pokazati da je ljetopis zbirka starijih tekstova. [1]
- Laurentijevski prijepis iz 1377. i Hipatijevski iz sredine 15. stoljeća dvije su glavne redakcije koje Cross opisuje. [1]
Otvorena pitanja
- Što su vračevi stvarno vjerovali i činili? Ljetopis daje samo kroničarovu verziju.
- Koliko su opisi 1071. suvremeni događaju? Cross piše da moderni istraživači nastoje pokazati da je ljetopis zbirka starijih tekstova. [1]
Povezane stranice
Za daljnje istraživanje
- Cross, S. H. i Sherbowitz-Wetzor, O. P. (1953). The Russian Primary Chronicle: Laurentian Text. Cambridge, MA: Mediaeval Academy of America.