Knjige koje su se zvale magijskim: tko ih je zaista pisao
Zašto bi neka knjiga nosila ime kralja Salomona, a prema rukopisima se spominje tek stoljećima poslije njega? Članci govore o knjigama koje su se prepisivale ručno i često pripisivale kralju Salomonu, Honoriju ili drugim slavnim imenima, uz pitanje što rukopisi zapravo pokazuju o njihovoj povijesti. Čitaj ih redom: od opće slike grimoara, preko najstarijih priručnika, do pojedinih naslova i jednog golemog rukopisa koji nije priručnik, ali je poznat po slici đavla.
Od papirusa do grimoara
- Grimoari: Uvod: kome se pripisuju poznati grimoari i koji su od njih doista stari, a koji tek iz 18. stoljeća.
- Grčko-egipatski magijski papirusi: Starije od srednjovjekovnih priručnika: rukopisi iz rimskog Egipta s formulama i imenima bogova iz više religija.
- Picatrix (Ghāyat al-ḥakīm): Arapski priručnik o talismanima i planetima, nastao u Španjolskoj sredinom 11. stoljeća, i njegov put do latinskih čitatelja.
Poznati naslovi
- Prisežna knjiga Honorija: Srednjovjekovni priručnik koji sam propisuje tko smije dobiti knjigu i pod kojim uvjetima.
- Clavicula Salomonis (Ključ kralja Salomona): Rukopisi pokazuju da tekst nije drevan: prvi se spomen odnosi na godine 1303.-1310.
- Lemegeton i Weyerov popis demona: Weyerov popis demona iz 1577. i grimoar iz 17. stoljeća koji ga prati.
- Agrippina tajna pisma: honorijsko, nebesko i malahimsko: Tajna pisma koja Agrippa donosi u djelu De occulta philosophia i pitanje odakle ih je preuzeo.
Rukopis s đavolom
- Codex Gigas, Đavolja biblija: Golemi srednjovjekovni rukopis s Biblijom i kronikom, u kojemu se nalazi punostranična slika đavla.