Hrvatski zapisi

Što se u Hrvatskoj pripovijedalo o vješticama, morama, urocima i vukodlacima? Stari zapisi s Cresa, Krka, iz Istre, Slavonije i Zagreba, s kartom mjesta.

Bajalice, vračare i bajanja u Otoku kraj Vinkovaca: Čir se bocka kozjim rogom i nožem uz uzvik Čiri miri, dvajest i četiri, a urok se otkriva živim ugljenom koji u zdjelici vode ne tone.
Grabancijaš: Zašto bi svećenik slao tuču na župu drugoga svećenika i što je trinaesta škola, ona u kojoj se uči čarolija?
Karsnici i kudlaci na Cresu: Ribar spava u barci pod Belim, a kum kudlak mu sutradan poručuje da više nikad ne spava na žalu.
Krsnik i kudlak na Krku, u Kastavštini i Praputniku: Svaki rod, kažu Dubašljani, ima svojega kudlaka i svojega krsnika, a kad se noću sukobe u liku životinja, krsnik pobjeđuje.
Mora i polegač u hrvatskim zapisima iz 1896.: Mora ulazi kroz ključanicu, a kad je uhvate, moli da je puste i obećava da će sutra doći po sol.
Običaji oko smrti i zaštita od povratka mrtvih: Otvoreni prozor, pokriveno ogledalo, zaustavljen sat i ugašena vatra: što se činilo kad je netko umro, a što kad se strahovalo da se vraća?
Suđenja coprnicama u Zagrebu: Račun za vino, svijeće i kruh uz jedan postupak i dopis iz Beča koji je 1758. zabranio pokretanje postupka bez odobrenja dvora.
Uroci u hrvatskim zapisima iz 1896.: kako se urok prepoznavao i skidao: Ako u zdjeli ostane osam od devet žlica vode, u Stupniku znaju da su uroci pravi.
Vilovski ulom i vilovska kola u Zborniku: U zapisima iz Slavonije i Herceg-Bosne vile ne plešu samo u kolu: tko im ne bude po volji, boluje ili umire, a koga zavole, postaje vrač.
Viške, štrige i coprnice u hrvatskim zapisima iz 1896.: Vještica udari šibom po ognjištu, iz njega izađe lonac pun masti, a crn ovan odnese je u Pulju pod orah.
Vukodlak i vampir u hrvatskoj predaji: Isti pokojnik zvao se vukodlak, kudlak, korlak, štrigon ili tenjac, ovisno o kraju.